Iako je zasad cijepljenje jedina opcija za sprječavanje širenja zaraze koronavirusa, ali ujedno i novih hospitalizacija i smrtnih slučajeva, zdravstvene vlasti i sustav i dalje ne pronalaze efikasno rješenje u borbi protiv delta soja koronavirusa. Isto tako, i političke vlasti muku muče s usklađivanjem svakodnevice i gospodarskih aktivnosti s nužnim oprezom, piše The New York Times.
Delta soj koronavirusa je prvi put izoliran u Indiji u prosincu 2020. godine. Od tada se smatra kako se navedeni soj brže i lakše širi od njegovih prethodnika. Prema pojedinim znanstvenicima, kod zaraze ovim sojem je veća i mogućnost hospitalizacije. Državni institut Robert Koch je u tjednom izvještaju objavio kako u Njemačkoj 59 posto novih zaraza otpada na delta soj. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) je objavio kako je taj soj po prvi put dominantan u novim zarazama unutar granica SAD-a, javlja RTL.
Upravo kada pomislite kako se jedva na kraj izlazi s delta sojem, nova prijetnja nas je dočekala iza ugla. Lambda soj stiže iz Perua gdje su već u kolovozu prošle godine izolirani prvi slučajevi.
Za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) lambda soj je još od prošlog mjeseca predmet interesa, napominjući u izvješću da su „vlasti u Peruu izvijestile su da je 81% slučajeva covid-19 sekvenciranih od travnja 2021. povezano s lambdom. Argentina je izvijestila o rastućoj prevalenciji lambde od trećeg tjedna veljače 2021., a između 2. travnja i 19. svibnja 2021. varijanta je činila 37 posto sekvenciranih covid-19 slučajeva“.
Iz Južne Amerike lambda soj se širi i među ostalim državama: SAD-u, Kanadi, Njemačkoj, Španjolskoj, Izraelu, Francuskoj, Velikoj Britaniji i drugima. U navedenim državama se popuštaju epidemiološke mjere, za očekivati je kako nas čeka daljnje širenje lambda soja.
No je li novi soj doista zarazniji, točnije rečeno zdravstveno opasniji od onih s kojima živimo gotovo dvije godine. Ako je pratiti medije i WHO, teško je dati decidirani odgovor, prenosi vecernji.ba.
Pročitajte što stoji u preliminarnom izvješću WHO-a: „Lambda nosi brojne mutacije sa sumnjama na fenotipske implikacije, poput potencijalno povećane prenosivosti ili moguće povećane rezistencije na neutralizirajuća antitijela”.
Slična iskustva su zabilježena i sa delta sojem. Ipak, ono što smo naučili od početka pandemije, lakša prenosivost ne znači da je neka varijanta smrtonosnija. Izraelski znanstvenici zaključili su da Pfizerovo cjepivo može biti samo oko 64 posto učinkovito u sprečavanju širenja delta varijante, no, kako oni tvrde, i dalje je učinkovito više od 90 posto u prevenciji ozbiljnih bolesti ili hospitalizacije.
Trenutno na raspolaganju ne postoje podaci koji mogu utvrditi znači li zaraza lambda sojem veći postotak hospitalizacija i broja smrti zbog komplikacija uzrokovanih koronavirusom. Ipak, WHO napominje kako bi soj bi mogao biti otporniji na neutralizirajuća antitijela. To bi značilo da pojedina cjepiva možda neće biti toliko efikasna.
Jesu li cjepiva doista efikasna?
Kada se gleda južnoamerički kontinent, zemlje Brazil, Čile i Peru se u velikoj mjeri oslanjaju na kineska cjepiva Sinovac ili Sinopharm, koja su u dosadašnjim istraživanjima pokazala najmanju efektivnost.
Ipak, određenu dozu optimizma nude nedavna istraživanja, poput onog Grossman School of Medicine Sveučilišta u New Yorku gdje su testirali učinkovitost cjepiva mRNA cjepiva (Pfizer i Moderna) protiv lambda soja. Prema njihovim rezultatima, postojao je “djelomični otpor neutralizaciji”, no to “vjerojatno neće uzrokovati značajan gubitak zaštite od infekcije” kod cijepljenih osoba.
“Smatram da nema potrebe za zabrinutošću i to u većoj mjeri prije nego što smo znali za spomenuti soj. Trenutno ne postoji nijedan dokaz pomoću kojeg se može utvrditi da će lambda soj nadvladati deltu koja je najrasprostranjenija na svijetu. Upravo zbog tog razloga. nema potrebe smatrati trenutnu situaciju gorom od prijašnje, tvrdi mikrobiolog s NYU Grossman School of Medicine Nathaniel Landau.
