Javni prihodi koji su prikupljeni u prošloj godini ruše sve rekorde. Pohvalili su se time i iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH, ali i iz obje entitetske porezne uprave, odakle su kazali kako su prikupili znatne iznose.
Tako je UNO u 2021. godini prikupio više od 8,4 milijarde KM, Porezna uprava Federacije BiH 5,6 milijardi, a Poreska uprava Republike Srpske 2,7 milijardi KM.
“Ovi podaci ohrabruju i bude nadu u oporavak ekonomije u Bosni i Hercegovini. Kada su u pitanju direktni porezi, s obzirom na to da se FBiH još uvijek nije vratila na razinu broja zaposlenih radnika prije početka pandemije, razlog za povećanje naplate javnih prihoda, prije svega doprinosa, treba tražiti u činjenici da su gospodarstvenici u proteklom periodu povećavali plaće radnika, dijelom zbog masovnog napuštanja BiH, što čak i na manji broj zaposlenih radnika dovodi do povećanja u naplati javnih prihoda. Na razini BiH, kad su u pitanju neizravni porezi ili porezi na potrošnju, više je razloga za rast prikupljenih prihoda. Prvi razlog se ogleda u samom rastu cijena – inflaciji, gdje imamo veći rast prikupljenih poreza zbog veće osnovice za obračun”, kazao je za Klix.ba ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Kao najbolji primjer velikog povećanja cijena u proteklom periodu Hadžić je naveo ulje, pojašnjavajući kako pri trenutnoj cijeni ulja država ubire više PDV-a danas nego prije nekoliko godina.
“Drugi razlog je snažan rast inozemne potražnje i rast cijena u inozemstvu, što je dovelo do većeg izvoza iz BiH, a time i veće potrošnje unutar države. Treći razlog je generalno veća potrošnja stanovništva nakon ukidanja lockdowna i restriktivnih mjera”, istakao je Hadžić.
Prikupljeni novac od neizravnih poreza, pojasnio je, troši se prema onome što je predviđeno proračunima, to jeste putem proračunske potrošnje.
“Za očekivati je da zbog rasta cijena, to jeste inflacije, u narednom periodu bude veći pritisak od zaposlenika javnog sektora za značajniji rast plaća. Ukoliko do toga zaista i dođe, dio ovih prikupljenih prihoda od poreza će biti usmjeren i za financiranje rasta plaća. S obzirom na to da su prikupljeni veći iznosi poreza, bilo bi logično da se ovaj rast usmjeri u produktivnije svrhe ili da se konačno rastereti gospodarstvo, čime bi se dao ogroman poticaj našoj ekonomiji”, kaže Hadžić.
Iznos povećanja za otplatu vanjskog duga u ovoj godini je manji nego što je ostvaren rast prihoda.
“Ipak, u narednoj godini se može očekivati da Republika Srpska vrati novac u cjelokupnom iznosu koji su dobili putem emisije obveznica na Bečkoj burzi, što će biti vrlo izazovno planirati u narednom proračunu, jer ekonomija nije ostvarila takav rast da bi se mogao kroz rast poreza osigurati iznos potreban za vraćanje duga. Izazovno će biti pronaći bar nove izvore prihoda kako bi se pokrila otplata takvog duga, na što je struka već davno upozoravala”, zaključuje Hadžić.
