U prošloj je godini Bosna i Hercegovina zabilježila značajan porast stranih ulaganja, a najveći interes strani ulagači pokazuju za bh. energetski sektor, poljoprivredu, turizam i metalni sektor, podaci su Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) iz koje su najavili investicije slovenske kompanije ADK u Novom Travniku te dolazak Lidla i drugih tvrtki. Pored toga, najavili su i investicije u energetski sektor, i to više od 250 milijuna maraka, zatim u nekretnine i turizam, IT sektor (veći broj tvrtki), proizvodnju montažnih kuća, BSO sektor za veliki broj zaposlenih, reciklažne centre, trgovine. Navode kako pored energetskog sektora, poljoprivrede, turizma i metalnog sektora, strani ulagači veliki interes pokazuju i za drvni i IT sektor. Ako promatramo ulaganja realizirana do danas, kažu iz FIPA-e, najveći iznos stranih investicija registriran je u oblasti proizvodnje, bankarskog sektora, trgovine i telekomunikacija. Širenje kapaciteta postojećih investitora Dodaju kako su od najavljenih investicija, po iznosima planiranog ulaganja, najznačajniji projekti trenutno u okviru elektro-energetskog i metalnog sektora. Uz projekte koji su u fazi izvođenja građevinskih radova, svakako je značajan i najavljeni interes potencijalnih investitora u oblasti turizma, trgovine i poslovanja nekretninama. Također su brojni primjeri reinvesticija i širenja poslovnih kapaciteta postojećih investitora, koji uz otvaranje novih radnih mjesta potvrđuju da se može uspješno poslovati u BiH. Na pitanje kako trenutna politička situacija u zemlji utječe na privlačenje stranih investicija, iz FIPA-e kažu kako je za nastavak poboljšanja ekonomskih prilika u BiH potrebno provesti neophodne reforme koje će jačati konkurentnost gospodarstva, te još snažniji rad na promociji zemlje u inozemstvu s ciljem privlačenja novih stranih investicija.
Računa se i na snažniji angažman bh. ekonomske diplomacije na ovom polju, koju je FIPA, navode, uspjela značajno animirati u posljednjih nekoliko godina. Stranci se žale na sporost sudova, korupciju i komplicirane procedure Kao najistaknutiji problemi, evidentirani u prethodnih nekoliko godina s kojim se strani investitori suočavaju, navedeni su – sporost sudova kod naplate potraživanja, dugotrajne porezne procedure, neriješena vlasnička pitanja, neuređene zemljišne knjige (osim za određen broj općina), dugotrajne procedure za izdavanje suglasnosti (vodne, elektroenergetske, infrastrukturne), korupcija i postojanje sive ekonomije (nelojalna konkurencija), visoke stope doprinosa na plaće, komplicirane administrativne procedure, mnoga pitanja vezana za porez na dodanu vrijednost (PDV), komplicirane carinske procedure (izvozne/uvozne), dugotrajne procedure za izdavanje radnih i boravišnih dozvola, pitanje inspekcija, itd. S druge, pak, strane, niži porezi i konkurentna cijena radne snage naše su prednosti u odnosu na zemlje u okruženju. Međutim, kada su u pitanju poticaji za strane ulagače tu ne možemo konkurirati susjednim zemljama, ističu iz FIPA-e. Napominju kako prema objavljenim preliminarnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja za januar-septembar 2021. godine iznose 1.049.000.000 marka, što predstavlja povećanje od 65 posto u odnosu na isti period 2020. godine.
“Uz pozitivnu vijest o značajnom povećanju DSI (i iznosu višem od jedne milijarde), svakako napominjemo i kako su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, te se nadamo kako će značajno povećanje biti registrirano i na godišnjoj razini za 2021. Ovo je značajan porast, s obzirom na otežane uvjete poslovanja uslijed pandemije koronavirusa”, naglašavaju iz FIPA-e. Poticaji i porezne olakšice Potom navode kako rast ekonomskih indikatora u zemlji, što podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta za bh. građane, dodatno ohrabruje i motivira da se nastavi raditi na provođenju ekonomskih reformi u zemlji, koje su neophodne ako se želi nastaviti s rastom stranih ulaganja. Kada su u pitanju poticaji, iz FIPA-e ističu kako u zemlji postoje poticaji na razini BiH, porezne olakšice, slobodne zone te na razini entiteta porezne olakšice.
“BiH ima potpisane značajne sporazume koji osiguravaju povlastice poput: CEFTA-e, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, EFTA, Preferencijalni režim, a zatim su tu i sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, sporazumi o promociji i uzajamnoj zaštiti ulaganja”, zaključuju iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.
