Dok zakon predviđa alternativne mjere poput policijskog upozorenja ili odgojne preporuke, stvarna borba za promjenu mora se voditi mnogo prije nego što djeca završe pred sudom
Dok se u javnosti nižu snimke brutalnih tučnjava među djecom, rijetko se govori o tome što se događa poslije. Prema riječima Miloša Markovića, stručnog suradnika Osnovnog suda u Banjoj Luci, u emisiji Neispričano, kazneni predmeti protiv maloljetnika najčešće se završavaju u tužiteljstvu, ali određen broj ipak stiže i do Osnovnog suda, koji je nadležan za postupanje protiv maloljetnika.
Ti postupci su zatvoreni za javnost kako bi se zaštitio identitet maloljetnih prijestupnika, piše srpskainfo.com. Maloljetničko nasilje prvo evidentira policija, a onda se obavještava tužiteljstvo. Marković objašnjava da je cilj svakog postupka odgoj, a ne kažnjavanje.
Po Zakonu o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima, sud izriče mjere poput sudskog ukora, pojačanog nadzora od roditelja ili tijela skrbništva, pa sve do upućivanja u odgojno-popravni dom. Statistika, međutim, pokazuje da broj maloljetničkih predmeta, barem onih koji dođu u sud, nije velik.
– U proteklih godinu dana evidentirano je 139 predmeta s oznakom “Km”, ali samo 30 se odnosi na kaznene predmete protiv maloljetnika. U većini slučajeva postupak završava kod nadležnog tužitelja – ističe on. Najčešća kaznena djela koja čine maloljetnici su ona protiv imovine, krađe, teške krađe i razbojstva, te protiv života i tijela, poput nanošenja tjelesnih ozljeda.
Ali ono što Marković smatra najalarmantnijim jest činjenica da djeca danas nasilje sve češće snimaju i dijele na društvenim mrežama.
– Više nije u pitanju sukob između vršnjaka. Danas su motiv pažnja i odobravanje publike. To je zabrinjavajuće – upozorava on. I dok zakon predviđa alternativne mjere poput policijskog upozorenja ili odgojne preporuke, stvarna borba za promjenu mora se, kako zaključuje, voditi mnogo prije nego što djeca završe pred sudom.
