Izravne strane investicije (DSI) u Bosnu i Hercegovinu u prvoj polovini ove godine iznosile su oko 780 milijuna KM, što je za 111 milijuna KM manje nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH.
U prvih šest mjeseci 2024. godine, vrijednost DSI iznosila je 891 milijun KM, dok su u istom razdoblju ove godine pale na 780 milijuna KM.
Najviše investicija u BiH u 2025. došlo je iz Hrvatske, u iznosu od 203 milijuna KM. Slijede investicije iz Njemačke od 174 milijuna KM, te iz Srbije sa 108 milijuna KM.
Investicije iz Slovenije iznosile su oko 85 milijuna KM, iz Austrije oko 52 milijuna KM, dok su Italija i Mađarska uložile oko 49, odnosno 39 milijuna KM. Iz Luksemburga je stiglo oko 34 milijuna KM, a iz Turske oko 27 milijuna KM, izvijestile su Nezavisne novine.
Podsjetimo, u cijeloj 2024. godini priliv izravnih stranih investicija u BiH iznosio je 1,76 milijardi KM, što je za 301 milijun KM manje nego 2023. godine, kada je priliv bio 2,06 milijardi KM.
Najviše ulaganja tada je stiglo iz Hrvatske (391 milijun KM), Njemačke (255 milijuna KM) i Slovenije (247 milijuna KM).
Po djelatnostima, najviše investicija bilo je u financijske usluge (503,8 milijuna KM), zatim u trgovinu na malo (219,8 milijuna KM) i trgovinu na veliko (205 milijuna KM).
Ekonomska stagnacija i promjena globalnih prioriteta
Ekonomist Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, ističe da trend pada stranih investicija nije karakterističan samo za BiH, već i za druge zemlje regije.
– Razloge za smanjenje investicija treba tražiti u ekonomskoj stagnaciji ili padu gospodarske aktivnosti u ključnim zemljama Europske unije, koje su glavni investitori na Zapadnom Balkanu. Drugi razlog je sve veće usmjeravanje kapitala prema alternativnim destinacijama izvan Europe koje su konkurentnije po troškovima proizvodnje – kazao je Mlinarević.
Dodao je da će se pad stranih ulaganja manje odraziti na gospodarski rast BiH jer zemlja i ranije nije privlačila značajnije iznose DSI u poređenju sa, na primjer, Srbijom.
– U budućnosti je ključno da politika prema DSI bude usklađena sa strukturnom transformacijom gospodarstva. Potrebno je stimulirati dolazak investicija s višim stupnjem dodane vrijednosti, koje otvaraju kvalitetna radna mjesta i povećavaju konkurentnost ekonomije. U tom smislu, ulaganje u obrazovanje je presudno, jer kvalificirana radna snaga privlači investitore iz tehnološki naprednih sektora – zaključio je Mlinarević.
