Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH David Vlajčić sudjelovao je proteklog vikenda u Ljubuškom na trećem izdanju Trnjak festa i tom je prigodom za sljedeću godinu najavio oko osam milijuna maraka novih sredstava iz proračuna Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH za Hrvate u BiH koji se bave poljoprivredom, piše Večernji list BiH. To je prvi put da će ovo ministarstvo isplaćivati poticaje koji imaju višestruko značenje te su ponajprije, ali ne jedino, povezani s demografskim mjerama kojima se nastoji osigurati ostanak i opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini. Doduše, to je jedna od “posljedica” i niza drugih izravnih doznaka koje se iz Republike Hrvatske isplaćuju kao potpora sunarodnjacima, bilo da je riječ o obrazovanju, zdravstvu…
Republika Hrvatska kontinuirano pruža potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, uključujući i područje poljoprivrede. Tako su u 2024. godini putem javnog natječaja Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH podržana 94 programa i projekta iz sektora poljoprivrede ukupne vrijednosti od gotovo 700 tisuća eura. Ovim putem želim najaviti novi javni poziv vrijedan četiri milijuna eura, za koji očekujem da će biti objavljen već u siječnju iduće godine. Vjerujem kako će ovo biti snažan vjetar u leđa za Hrvate koji se bave poljoprivredom na području BiH – najavio je Vlajčić. No, ova njegova izjava posve je prošla ispod medijskog radara. Suradnja Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom u području poljoprivrede ima dugu i kontinuiranu tradiciju koja se temelji na memorandumu o suradnji potpisanom još 2009. godine. Poseban naglasak stavljen je na veterinarsku i fitosanitarnu politiku, kao i na prilagodbu zakona Bosne i Hercegovine pravilima Europske unije, što je ključno za jačanje trgovinskih veza i približavanje BiH europskom tržištu. Ministar Vlajčić zaključio je kako će Ministarstvo i dalje aktivno raditi na jačanju institucionalne, stručne i tržišne suradnje s institucijama i proizvođačima iz BiH, uz jasnu potporu hrvatskom narodu u njihovu ostanku, opstanku i razvoju na području Bosne i Hercegovine. Čelnik HNS-a BiH Dragan Čović također je izrazio zadovoljstvo zbog potpora u oblasti poljoprivrede, što predstavlja i ohrabrenje za sve poljoprivrednike, a koja je velika prigoda na području BiH. – Nismo dio Europske unije, ali upravo preko ovih resora s kojima surađujemo, preko Vlade Republike Hrvatske, otvorena su nam vrata i Europske unije – ocijenio je predsjednik Čović. Poticaji za poljoprivrednike odnosit će se u određenim iznosima na animalne i biljne proizvođače, ali i na projekte koji su jednako važni, a tehnička su potpora, poput izgradnje i opremanja staja, nabave mehanizacije… Važno je reći kako je Federacija BiH u ovoj godini ponovno rekordno povećala poticaje i oni sada iznose oko 182 milijuna maraka. Ovaj iznos raspoređen je tako da će 105,6 milijuna KM biti namijenjeno za animalnu proizvodnju, 28,72 milijuna KM za biljnu proizvodnju, dok su za strukturne mjere osigurana sredstva u iznosu od 46,88 milijuna.
Unutar strukturnih mjera za ruralni razvoj predviđeno je 43,38 milijuna KM, dok će još 3,5 milijuna KM biti usmjereno na ostale vrste podrški, a dodatnih 800.000 KM rezervirano je za isplate poticaja iz ranijih godina na temelju sudskih presuda i rješenja po žalbama. Poticaji, posebice u oblasti poljoprivrede, mogu biti koristan alat, ali nisu čarobni štapić kako bi ljudi ostali na svojim obiteljskim ognjištima.
Naime, da bi ljudi ostali na selu ili u pasivnim područjima, uz financijsku podršku, potrebno je osigurati sve druge uvjete i sadržaje važne za kvalitetu življenja. Pokazuju to primjeri: programi ruralnog razvoja iz EU fondova pomogli su Hrvatskoj u modernizaciji poljoprivrede. Jesu usporili, ali nisu posve zaustavili trend iseljavanja iz Dalmatinske zagore, Like ili Slavonije. Drukčiji su primjeri Poljske, gdje su poticaji u kombinaciji s infrastrukturnim ulaganjima i snažnim tržištem rada uspjeli dulje zadržati ljude na selu. Italija je, primjerice, u regijama poput Toskane ili Pijemonta poticajima brendirala ruralni turizam i proizvodnju autohtonih proizvoda.
