“Vlasti Bosne i Hercegovine trebale bi do kraja srpnja usuglasiti sve prijepore oko reformi kako bi zemlja mogla početi koristiti novac iz Plana rasta Europske unije nakon što je nedavno izgubljeno 100 milijuna eura zbog različitih očekivanja srpske i bošnjačke strane, piše Večernji list BiH.
Nakon sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine predsjedateljica Borjana Krišto istaknula je kako su zapravo neznatne razlike u pogledu Plana reformi na koje se vlasti te zemlje moraju obvezati kako bi dobile financijsku potporu Europske unije. Objasnila je da su različite razine vlasti imale neshvatljive prigovore na određene reforme, pa je sada počela temeljita analiza kako otkloniti prijepore.
‘Ne vidim ni jednog razloga da ove komentare i primjedbe ne pročistimo do kraja sedmog mjeseca’, rekla je Krišto.” Podsjetimo, BiH je nedavno ostala bez više od 100 milijuna eura pomoći iz europskih fondova jer vlasti nisu uspjele u zadanom roku dogovoriti Plan reformi, što je ključni preduvjet za korištenje sredstava iz šest milijardi eura vrijednog Plana rasta za zapadni Balkan.
Za BiH je predviđeno više od milijardu eura u cilju brže integracije s europskim tržištem i jačanja međudržavne gospodarske suradnje. Krišto je naglasila kako će vlasti BiH najkasnije do 11. kolovoza obavijestiti Europsku komisiju o usuglašenom Planu reformi, nakon čega se očekuje sklapanje sporazuma o povlačenju sredstava. Poteškoće su ranije dolazile iz četiriju županija pod vodstvom SDA, ali i iz SNSD-a Milorada Dodika, čime je još jednom potvrđena duboka politička razjedinjenost u BiH oko europskih integracija.
Na istoj sjednici otvorena je i tema krize u Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), no bez konkretnog rješenja. Predsjedateljica Vijeća ministara potvrdila je da se nije raspravljalo o imenovanju zamjenika ravnatelja SIPA-e. “Trebali smo usvojiti informaciju s prijedlogom što učiniti u SIPA-i. Što se mene tiče, ja sam svoj posao obavila. To što nemam političku suglasnost ne daje mi za pravo da odluke donosim samovoljno”, rekla je Krišto. Imenovanje su već više puta blokirali bošnjački ministri, a trenutačno je SIPA bez rukovodstva jer je ravnatelj Darko Ćulum podnio ostavku još 18. ožujka. Iako je tada sazvana izvanredna sjednica, nije postignuta suglasnost čak ni za usvajanje dnevnog reda. Ovakva situacija izaziva ozbiljnu zabrinutost u sigurnosnoj zajednici jer se prolongiranjem imenovanja dodatno slabi institucionalna učinkovitost BiH u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije.
Vijeće ministara BiH donijelo je niz važnih odluka iz područja sigurnosti, europskih integracija, znanosti i prometa. U dijelu koji se odnosi na međunarodnu suradnju imenovani su članovi Povjerenstva za vodnogospodarsku suradnju s Republikom Hrvatskom, a BiH je odlučila pristupiti Konvenciji Vijeća Europe o zaštiti odvjetničke profesije, što će dodatno ojačati pravnu sigurnost i međunarodni ugled zemlje. Usvojena je i eTOD politika za upravljanje elektroničkim podacima o terenu i preprekama u zračnom prometu, kao dio obveza koje BiH ima kao članica ICAO-a. Također je izražena puna potpora BHANSA-i u prevladavanju operativnih poremećaja izazvanih naglim odlascima osoblja na bolovanja, dok istodobno traju blokade sredstava zbog duga Vlade RS-a u slučaju “Viaduct”. Donesen je novi Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Granične policije, čime je broj radnih mjesta povećan za 474, uključujući 469 novih policijskih službenika. Time se želi riješiti problem nedostatka kadra i povećati sigurnost granica.
U cilju kadrovskog jačanja usvojen je i Plan prijama kadeta u policijske agencije: 150 za Graničnu policiju i 70 za Direkciju za koordinaciju policijskih tijela, s početkom školovanja u 2026. godini. Na infrastrukturnom planu Vijeće ministara odobrilo je aktivnosti na obnovi Unske pruge, što bi trebalo poboljšati intermodalni promet i rasteretiti cestovni prijevoz u regiji. Planira se i sanacija krova zgrade Parlamentarne skupštine BiH, vrijedna 2,7 milijuna maraka. Vezano uz sezonu požara, usvojena je informacija Ministarstva sigurnosti u cilju jačanja međuinstitucionalne suradnje, a Ministarstvo obrane dobilo je zadaću pripremiti angažman svojih resursa za protupožarnu sezonu 2025. godine.
U dijelu koji se tiče znanosti i obrazovanja imenovano je Vijeće za znanost BiH, kojim će predsjedati akademik Dragoljub Mirjanić. Također, potvrđen je rast obuhvata djece u predškolskim ustanovama za 11% u pedagoškoj 2024./2025. godini. Donesene su i mjere za suzbijanje kriminala: imenovan je Koordinacijski odbor za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja, a usvojeno je i izvješće o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, u kojem se naglašava napredak u vezi s regulacijom virtualne imovine. Vijeće ministara usvojilo je i izvješće o borbi protiv trgovine ljudima – u 2024. godini identificirano je 37 žrtava, među kojima je 67% djece i više od polovine muškaraca. Većina je bila iz BiH, ali i osam državljana Turske.
Na kraju sjednice konstatirano je kako je u prvom tromjesečju 2025. realizirano gotovo 80% usvojenih zaključaka, uz poziv institucijama da nastave s intenzivnijim i odgovornijim radom kako bi se osigurala veća učinkovitost vlasti na razini BiH.
