Klima je uništena, stručnjaci bi rekli i nepovratno, pa ako sada počnemo popravljati stvari, možda bismo svojoj praunučadi ostavili neki zdraviji svijet.
Dogodi se i to da nevrijeme prošara fasade u nekim bh. mjestima kao rafali u ratnim vremenima. Nedavno smo imali nepogode kod Gruda, Širokog Brijega, neki dan kod Trebinja, Novog Travnika, Orašja… pa u susjednoj Hrvatskoj, gdje mjesto Bošnjaci izgleda neprepoznatljivije nego u tim strašnim vremenima 90-ih kad agresor nije birao, već je nasumice gađao što bi mu se našlo na ciljniku, piše Večernji list BiH.
Nažalost, kako netko reče, i ovo je novo normalno. Klima je uništena, stručnjaci bi rekli i nepovratno, pa ako sada krenemo popravljati stvari, možda bismo svojoj praunučadi ostavili neki zdraviji svijet. Međutim, jasno da će se svi oglušiti o njihove riječi jer ovaj svijet živi od danas do sutra, kao da je sam sebi svrha i nikog ne zanima što će biti sutra. A taj “Dan poslije sutra”, kako je nazivan hollywoodski blockbuster, već se događa. Vratit ćemo se na 2009. i profesora Williama Pattersona koji je rekao da se Zemlja, s obzirom na dinamiku globalnog zagrijavanja, može u ledenom dobu naći već za 6 mjeseci. Prema tom scenariju, a ovaj dio je potpuno prenesen iz stranih medija od prije 15 godina, otopljeni led sa Sjevernog pola ohladio bi golfsku struju i doveo do katastrofalnih posljedica. Po istraživanju profesora Pattersona, većina ljudi koja sada živi na Zemlji mogla bi za svoga životnog vijeka doživjeti, ali ne i preživjeti novo ledeno doba. Od tada do danas, gledajući samo BiH, pogodila nas je zima svih zima 2012., poplave 2014., najvruća ljeta u povijesti mjerenja, superćelijske oluje prošle i ove godine, tuča nezabilježena na ovim prostorima. U kakvom sve smjeru ide, najbolje nam opisuje sugovornik iz svijeta osiguranja koji nam kaže da sada ima više upita o osiguranju kuće nego auta.
– Ljudi su zabrinuti. Prošle godine, kad se prvi put pojavila superćelijska oluja, nekoliko ljudi me zvalo vezano uz osiguranje kuće. Ove godine takvih je već više. Jer, moramo biti realni, u BiH imamo kvalitetnu gradnju, kuće i stanove u koje je puno uloženo i stoga je jasno da ljudi razmišljaju o tome kako ih zaštititi – priča nam sugovornik. Cijena police osiguranja stana od stotinjak kvadrata godišnje je oko 150 maraka, a štiti ga se od prirodnih i vremenskih nepogoda. O tome je još prošle godine reportažu radio BHRT, a navedeno je i da je osiguranje imovine u BiH još daleko od prakse u zapadnoeuropskim zemljama, osim automobila koje praktički svi osiguraju. Prije deset godina, kad su bile poplave, o osiguranju imovine ozbiljnije se razgovaralo, ali…
– Ja ću spomenuti 2014. godinu, kad su se dogodile one najveće poplave kod nas. Poslije toga, otprilike od 15 do 30 dana, bio je takav odziv građana prema nama što se tiče osiguranja imovine. Međutim, poslije 30 dana, jednostavno, kod nas svijest opet krene svojim putem – rekao je tada za BHRT Goran Jurčenko, predstavnik osiguravajuće kuće iz Tuzle. Sugovornik iz svijeta osiguranja koji je s nama razgovarao kaže da u Americi osiguranja, otkad su počele ove krize, koštaju od 5 do 10 tisuća dolara, a prije su bila oko 3000 dolara godišnje. – Mnogi se moraju odreći hrane da bi se osigurali u zonama gdje su uragani nešto sasvim normalno, a kod nas za 150 maraka, ali rijetki ga koriste.
Ekstremne vremenske prilike su došle i kod nas i to je činjenica. Kamo sreće da sve ostane sačuvano, ali posljednji događaji ne nude optimizam – ističe. Kaže i da su u Americi deseci osiguravajućih kuća propali jer su zbog oluja, šumskih požara i poplava morali isplatiti velike iznose vlasnicima koji su osigurali svoju imovinu. Kaže i da je sve manje dostupnih osiguranja. – Dok god je kod nas ovako dobro, dobro je se osigurati. Zlu ne trebalo – kaže sugovornik. Osiguranje kuće od elementarnih nepogoda uključuje udar groma, oluje, snježne lavine, osiguranje od tuče…
– Ono pokriva štetu nastalu udarom tuče, ali i eventualnim ulaskom oborina kroz otvore koje je napravila tuča. S druge strane, ne pokriva štetu nastalu na rasprostrtim plastičnim folijama i slabo održavanim ili dotrajalim građevinskim objektima – stoji u jednom od objašnjenja vezanih uz ovu vrstu osiguranja. Osiguravatelj reče da se s osiguranom kućom mirnije spava, a na svakom je pojedincu da za sebe odluči što je bolje.
