Zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine Slaven Galić boravio je u SAD-u na poziv američkih vojnih vlasti. Galić je govorio o kontinuiranoj suradnji s američkim partnerima, uključujući podršku kroz različite vojne programe i inicijative, unatoč političkim izazovima koje je donijela nova američka administracija. Osvrnuo se i na važnost daljnjih reformi u BiH, posebno u kontekstu NATO integracija, smanjenja viškova naoružanja te jačanja interoperabilnosti s NATO-om i EU-om. Također, naglasio je ulogu Sjedinjenih Država u jačanju sigurnosnih kapaciteta BiH kroz zajedničke projekte i vojnu edukaciju. Galić se osvrnuo i na političke izazove unutar BiH, poput pitanja legitimnosti članova Predsjedništva, te njihov utjecaj na stabilnost i reformske procese u zemlji. Cijeli intervju zamjenika Galića za Večernji list prenosimo u cijelosti.
Gospodine Galiću, nakon posjeta SAD-u kako biste opisali trenutačne odnose između Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i Ministarstva obrane SAD-a?
– Sa zadovoljstvom mogu ustvrditi da bilateralna obrambena suradnja BiH i SAD-a ne samo da odražava svoj kontinuitet nego ima i tendenciju rasta obujma i intenziviranja sadržaja. Istina, imali smo kratko razdoblje stagnacije, kada je početkom godine nova administracija SAD-a privremeno suspendirala sve programe inozemne vojne pomoći, međutim, programi pomoći za BiH među prvima su bili ponovno aktivirani i dodatno intenzivirani. To se odnosi na programe “Foreign Military Financing” (FMF), “Foreign Military Sales” (FMS), “International Military Education and Training” (IMET) te “Military-to-Military” (Mi2Mil) suradnje, koji se provode u okviru State Partnership Programa (SPP) između Bosne i Hercegovine i savezne američke države Maryland.
Nakon što je civilna administracija SAD-a smanjila izravnu angažiranost u BiH, ima li promjena u suradnji s američkom stranom?
– Kao što sam kazao, nova administracija potvrdila je svoju podršku za sigurnu i stabilnu BiH integriranu u EU strukture. Snažne poruke o tome dobili smo izravno i vrlo jasno i tijekom prošlotjednih BDC-ova. Istina, SAD je svojim europskim saveznicima u NATO-u poručio da će biti primarno fokusiran na domovinsku sigurnost na tlu SAD-a i Indo-pacifičku regiju, a da Europa treba preuzeti brigu za vlastitu sigurnost. To uključuje povećanje izdvajanja za obranu i jačanje obrambeno-industrijske baze. Međutim, iz Washingtona se vraćamo i s potvrđenom podrškom SAD-a za BiH bilateralno i kroz regionalne forume kao što je US A5, inicijativa kojom ove godine predsjeda Bosna i Hercegovina.
S obzirom na globalnu sigurnosnu situaciju, smatrate li da će SAD nastaviti pružati podršku BiH, izobrazbi...?
– Program sponzorirane vojne izobrazbe za OS BiH IMET nastavlja se u punom obujmu. Od početka godine već smo realizirali prijam vrijednih donacija za Medijsko-informativni centar OS, a s ODC-om radimo na FMS programu za osiguranje nedostajuće opreme za LIBG i jačanje cyber-sigurnosti. Dakle, svi programi vojne izobrazbe, obuke i pomoći u opremanju OS odvijaju se dobro i na naše veliko zadovoljstvo uz nesmanjenu podršku SAD-a. Sa SAD-om radimo na jednom velikom zajedničkom višegodišnjem projektu za povećanje i održivost zračne mobilnosti OS BiH.
Kako ocjenjujete trenutačnu političku volju unutar BiH da se razvija suradnja s NATO-om i SAD-om te postoje li unutar BiH snage da se taj odnos promijeni?
– Pristupanje NATO-u i EU nije jednokratni događaj. To je proces koji traje i koji, kako u slučaju BiH tako i kroz iskustva država koje su to prošle, ima svoje manje i više intenzivne faze. Politička opcija kojoj pripadam osobno snažno i djelatno zagovara intenziviranje integracijskog procesa kroz reforme, strukturne prilagodbe i kreiranje povoljne političke klime. Neumorno ćemo ustrajati na tom putu i uvijek iznova tražiti i graditi bazu podrške u BiH za te procese.
Na koji način Oružane snage BiH mogu najbolje iskoristiti potporu SAD-a za svoje dugoročne ciljeve modernizacije kako bi bile bolje pripremljene za izazove u budućnosti, posebno u kontekstu regionalne sigurnosti?
– Oružane snage BiH su dizajnirane tako da u budućnosti budu integrirane u šire obrambene i sigurnosne strukture kojima će pristupiti BiH. Prije svega NATO i EU. Zato moramo raditi na daljnjem povećanju NATO interoperabilnosti. Interoperabilnost strukture, doktrine, opreme pa, ako hoćete, i “mindseta” te izgradnja specifičnih sposobnosti u kojima imamo komparativne prednosti. SAD jest i ostaje biti naš ključni i strateški partner u oblasti obrane.
Što konkretno znače posjeti Nacionalnoj gardi Marylanda i Nacionalnom obrambenom sveučilištu za obrambeni sektor BiH?
– Posjet Nacionalnoj gardi Marylanda omogućio je konkretne razgovore o zajedničkim vojnim vježbama, razmjeni znanja u području kriznog upravljanja i daljnjem jačanju interoperabilnosti s američkim snagama. S druge strane, posjet Nacionalnom obrambenom sveučilištu, gdje sam i sam završio magistarski studij, bio je prilika za razgovor o nastavku obrazovnih programa za naše časnike. Obje aktivnosti osnažuju strateško partnerstvo i doprinose profesionalizaciji Oružanih snaga BiH kroz praktičnu suradnju i ulaganje u ljudske kapacitete. Sudjelovanje u ovim aktivnostima ostvareno je na poziv američkih partnera, što dodatno potvrđuje uzajamno povjerenje i važnost BiH kao pouzdanog sigurnosnog partnera u regiji.
Gospodine Galiću, tijekom posjeta Sjedinjenim Američkim Državama s kim ste se još konkretno sastali i koje su bile ključne teme razgovora?
– Tijekom boravka u Pentagonu bio sam dio izaslanstva Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH. Imali smo bilateralne konzultacije s američkim izaslanstvom na čelu s Davidom Bakerom, zamjenikom pomoćnika ministra obrane SAD-a za Europu i NATO, a završnom dijelu sastanka pridružila se i Katherine Thompson, pomoćnica tajnika za obranu za međunarodne sigurnosne poslove. Razgovarali smo o unaprjeđenju bilateralne suradnje u oblasti obrane, modernizaciji OS BiH, sudjelovanju u međunarodnim vježbama te važnosti nastavka reformi u partnerstvu s NATO-om.
Tijekom bilateralnih konzultacija u SAD-u spomenuli ste očekivanja u vezi s reformom obrane, uključujući smanjenje viškova naoružanja, promjenu strukture OS BiH i njihovu modernizaciju. Možete li objasniti što se konkretno očekuje od nas u idućem razdoblju?
– Na poziv američke strane, tijekom bilateralnih konzultacija u SAD-u imao sam priliku izložiti stavove i planove Ministarstva obrane BiH u vezi s ključnim reformskim procesima, posebno u kontekstu suradnje s NATO savezom. Ministarstvo obrane BiH trenutačno priprema pregled svojih aktivnosti za nacrt programa reformi za 2025. godinu. Reforma Ministarstva i Oružanih snaga BiH trebala bi se provesti na temelju dokumenta “Pregled obrane”, koji je usvojen još 2016. godine, ali do danas nije proveden. Taj dokument predviđa promjenu veličine i strukture Oružanih snaga BiH, kao i njihovu modernizaciju kako bi odgovarale suvremenim sigurnosnim zahtjevima. Jedan od ključnih prioriteta u idućem razdoblju je smanjenje viškova naoružanja, streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava. Ministarstvo već aktivno radi na tome uništavanjem rizičnog streljiva te prodajom određenih količina streljiva i eksploziva. Očekujemo da će potpisivanje aneksa Dobojskog sporazuma, za koji su svi uvjeti već ispunjeni, dodatno ubrzati i olakšati ovaj proces. Usporedno s tim, kao logičan korak nameće se i smanjenje broja vojnih lokacija kroz predaju neperspektivnih objekata Oružanih snaga BiH civilnim vlastima za realizaciju civilnih projekata, što je od obostranog interesa. Kao zamjenik ministra obrane, osobno se zalažem za što žurniju provedbu dokumenta “Pregled obrane” jer vjerujem da je to temelj za daljnji napredak reformi i jačanje naše međunarodne vjerodostojnosti. Reforma obrane bila je 2005. godine usvajanjem Zakona o obrani i formiranjem OS BiH. Međutim, nakon toga nije bilo suštinskih promjena ni stvarnih reformi. Stvarna reforma obrane dogodila bi se provedbom Pregleda obrane iz 2016. godine, što se još uvijek nije dogodilo.
Često naglašavate problem legitimnosti Predsjedništva?
– Zakon o obrani Bosne i Hercegovine izričito naglašava da je Predsjedništvo BiH vrhovno civilno tijelo nadležno za zapovijedanje Oružanim snagama te ima ključne ovlasti u području obrane i sigurnosti države. Upravo zbog tih nadležnosti, ali i drugih Ustavom definiranih dužnosti, iznimno je važno da članovi Predsjedništva budu legitimni predstavnici konstitutivnih naroda. Prema Ustavu BiH i odredbama Daytonskog mirovnog sporazuma, tri konstitutivna naroda – Hrvati, Bošnjaci i Srbi – imaju pravo birati svoje legitimne predstavnike na svim razinama vlasti, uključujući i Predsjedništvo. Kada jedan narod nema mogućnost izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo, narušava se politička ravnoteža, stvara se nepovjerenje i osjećaj neravnopravnosti, što u konačnici otežava funkcioniranje državnih institucija. Zbog toga se pitanje legitimnosti članova Predsjedništva kontinuirano ističe kao temeljno za očuvanje stabilnosti, pravednosti i dugoročnog mira u Bosni i Hercegovini.
