Nakon današnje izjave predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika koji je imao poruku i za administraciju predsjednika SAD Donalda Trumpa poručivši da su SAD duboko zabrinute zbog strateške ovisnosti od minerala koji se nalaze na drugim prostorima, kineskim ili neki sličnim, profesor geografije Vedran Zubić za „Avaz“ je prokomentirao geološko stanje u BiH.
– Sad mi dozvolite i dobro me čujte da se obratim Washingtonu i novoj vlasti tamo. Znamo da su SAD duboko zabrinute zbog strateške ovisnosti od minerala koji se nalaze na drugim prostorima, kineskim ili neki sličnim. Znamo da je administracija predsjednika Trumpa prioriret dala vraćanju i osiguravanju lanaca snabdijevanja kritičnim materijalima kroz partnerstvo sa prijateljskim državama – rekao je Dodik.
Profesor Zubić je kazao da kada se govori o geologiji BiH, može se konstatirati da se radi o mladom geološkom prostoru. Nemamo cjeline koje su nastale u prvoj geološkoj eri. Postoje neke cjeline iza paleozoika, kao što je recimo najstariji dio srednjobosanskog škiljavog gorja, drinskog paleozoika, pračanskog paleozoika, ključkog paleozoika, sanskog paleozoika…
Zašto je bitan taj prostor? Zato što paleozonske naslage su prošle kroz metamorfozaciju i nude razne obojene i plemenite metale u obliku rudnog blaga. Što se tiče mezozoika, ovdje prije svega govorimo o Dinaridima, koji su nastali u periodu alpske orogeneze, gdje možemo naići na krečnjak i dolomit kao stijenske mase. Posebno je interesantan dolomit koji ima magnezij, a magnezij bi mogao biti interesantno rudno blago u moderno doba ili krečnjaka u neki građevinski materijal, a kenozoik je uglavnom predstavljen naslagama u kotlinama, u dolinama rijeka, u uskoj Hercegovini, u Posavini. Tamo se sad može očekivati svega i svačega, u slatkoj vodi, bazeni, kao što su uglja, soli u okolini Tuzle ili recimo iz važnijeg perioda boksita koji je ostao, koji se dobiva aluminijem u kraškim poljima. To je ono što se može očekivati u kenozoiku ili u ovo današnje doba, kako mi kažemo, ali ovi suštinski, pijesci, šljunci, gline i sav ostali materijal koji nanosi rijeka.
Konkretno petrologiji, odnosno rudno blago ima mrkog uglja u Kaknju, Kreka, u Doboju, Ugljevik, Mostar, okolina Gacka. Nema kod nas kamenog uglja, dakle, nema tog visokog kaloričnog uglja, ovdje se radi o lignitu i mrkom uglju. Crna metalurgija je bazirana na željezo. Najveći rudnici željeza su Omarska, Vareš i zona Radovan planine. Inače Omarska je zona maglajskih planina i tamo upravo Sanskog paleozoika. Ovi obojeni metali, recimo bakar, kao elektroprovodnik nalazi se u Varešu, Vlasenici, Ilijašu, Foči. Ima ga u okolini Gacka, Prnjavora, Bileće. Kao elektroprovodnik je zanimljiv materijal. Olovo je u Srebrenici, Varešu, Olovo. Ima ga u okolini Prijedora, a cinka najviše u istočnoj Bosni.Aluminij stvarno je zanimljiv u Posušju, Mostaru, Milićima, u okolini Vlasenice, okolini Banja Luke.
Ovdje kad smo već kod elemenata koji čuvaju energente, priča o litijumu, najviše ga je kod Lopara. Tamo su već neki Švicarci, Kanađani vršili istraživanja. Ima ga u okolini Han pijeska, Bijeljine, na planini Majevici, oko Čelića, malo nešto okolina Tuzle, ali još je faza istraživanja. Doduše, litijum je poprilično pao, nakon što su Afganistanci dali mogućnost da se proda Kinezima i ne znam sad koliko je to isplativo.
Kada su u pitanju plemeniti metali najviše srebra ima Sase rudnik pored Srebrenice, koji je dobio ime po Sase rudarima i germanskim rudarima i ima ga u Varešu, na planini Zvijezda. Tu ima i zlata. Zlato se još pokazalo u tragovima oko Viteza, Srebrenice, Novog Travnika malo nešto i oko Konjica. Platine gotovo da nema. Malo nešto su našli oko Foče i Vareša, a to je malo.Slično je i sa radioaktivnim elementima. Recimo uran je pronađen malo u okolini Kaknja, Fojnice, Zvornika, Bosanske Dubice.
Zbog ovih karbonskih naslaga , zemni gas i nafta, opet tamo Posavina, Odžak, Derventa, najviše oko Bosanskog Šamca. Ništa spektakularno, nećemo zaraditi puno.Sad građevinski materijal može biti interesantan, recimo gipsa ima kod Vakufa, granit Široki Brijeg, Livno, Jablanica. Gline ima oko Tuzle, Zenice, Banja Luke, posebno ovaj šljunak i pijesak u dolinama rijeka Bosne, Drine, Neretve, Save.
Može biti zanimljiv. Građevinski materijal je gotovo deseterostruko poskupio u zadnjem desetljeću zbog razvoja građevinske industrije. Dakle, svi ti materijali građevinski, ima ih oko Kaknja. To može biti zanimljivo. Što konkretno nudi od ovoga, ne znam jel to ta priča, ja nisam najsigurniji. Litij cijenom više nije zanimljiv kao što je bio prije dvije-tri godine. Prejeftin je. Ima malo nešto obojenih elemenata i mrki ugalj nije interesantan kao kameni, a zemni gas i nafta zaista je mizerna količina, možda malo ovih obojenih metala, bakar, olovo, aluminij.
