Prilikom prijave prebivališta u BiH uočeni su problemi koji posebno pogađaju osobe u stanju socijalne potrebe i romsku populaciju
U BiH, prema procjenama, deseci tisuća ljudi, među kojima su i pripadnici romske populacije, ne mogu prijaviti prebivalište i dobiti osobne identifikacijske dokumente. U mnogim slučajevima nema dostupnih dokumenata zbog nereguliranog vlasništva. Novinari BHRT-a provjerili su kako unaprijediti uočene zakonske manjkavosti.
Prilikom prijave prebivališta u BiH uočeni su problemi koji posebno pogađaju osobe u stanju socijalne potrebe i romsku populaciju. Uzroci problema tiču se procedure legalizacije boravka. Ako problem ne bude riješen, posljedice uključuju daljnje marginaliziranje ove populacije i porast rizika da postanu žrtve trgovine ljudima.
– Mi smo imali slučaj žrtve trgovine ljudima, radilo se o djetetu koje je tek napunilo 18 godina, koje je bilo u sigurnoj kući. Imalo je prebivalište u RS-u. I mi smo došli u situaciju da je odjavilo svoje prebivalište u RS-a, ali nije moglo prijaviti svoje novo prebivalište zbog napunjenih 18 godina te neposjedovanja nikakve stambene jedinice – kaže Mirsad Bajramović, direktor Udruge “Zemlja djece” u BiH.
Jedan od ciljeva je osigurati da ove osobe imaju legalan status, koji će im olakšati pristup osnovnim ljudskim pravima.
– Važeći Zakon o prebivalištu državljana BiH uvodi isključujuće uvjete, imperativne naravi, zbog kojih postoji mogućnost da određena osoba ne može prijaviti prebivalište, a ako ne može prijaviti prebivalište, onda se dovodi u situaciju da je ugrožen niz drugih prava te osobe – kaže Zlatan Begić, profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli.
Ovi problemi proizlaze iz Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH koji od 2015. zahtijeva dokaze o vlasništvu ili valjanu pravnu osnovu za prijavu prebivališta. U mnogim slučajevima, posebno u romskim zajednicama, nema dostupnih dokumenata zbog nereguliranog vlasništva.
– U projektu koji treba poboljšati ljudska prava u oblasti onih koji su socijalno marginalizirani, ali i romske populacije, izmjenama zakona u BiH treba umanjiti mogućnost zloupotrebe ovakve marginalizirane populacije, doprinijeti da isključimo mogućnost trgovine ljudima ove skupine – kaže Jasmin Bešić, direktor USAID/INSPIRE programa.
