Značajan porast bolovanja u HNŽ-u evidentiran je kod dijagnoza: druge bolesti intervertebralnog diska, bol u leđima, zloćudna novotvorina dojke, akutni infarkt miokarda, prijelom podlaktice, zloćudna novotvorina debelog crijevaUpravno vijeće Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a na posljednjoj sjednici usvojilo je izvješće o privremenoj spriječenosti za rad do i više od 42 dana za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. godine. U prvom polugodištu 2024. refundirane su 2524 doznake, odnosno 426 doznaka više nego u istom razdoblju 2023. godine. Ukupna potrošnja u promatranom razdoblju iznosi 1,518.370 KM, odnosno 385.279 KM ili 34% više u odnosu na isto razdoblje 2023.
Značajan porast bolovanja evidentiran je kod dijagnoza: druge bolesti intervertebralnog diska, bol u leđima, zloćudna novotvorina dojke, akutni infarkt miokarda, prijelom podlaktice, zloćudna novotvorina debelog crijeva. Također, Upravno vijeće usvojilo je i izvješće o upućivanju osiguranih osoba Zavoda na liječenja i dijagnostičke pretrage izvan ugovornih zdravstvenih ustanova HNŽ-a. Rezultati analize podataka vezanih uz liječenja i dijagnostičke pretrage provedene izvan ugovornih zdravstvenih ustanova u HNŽ-u u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. godine, u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, ukazuju na povećanje ukupnih troškova liječenja za 80,54%, odnosno 507.977 KM.
Tumori su i dalje su vodeća skupina bolesti zbog kojih se osiguranici upućuju na liječenja i dijagnostičke pretrage izvan ugovornih ustanova u HNŽ-u. Vodeći uzroci smrtnosti u FBiH u 2023. godini su oboljenja krvožilnog sustava sa stopom smrtnosti 438/100.000 stanovnika. Oboljenja krvožilnog sustava kao vodeći uzroci smrti zastupljena su s 46,2% u ukupnom broju umrlih od svih uzroka smrtnosti. Smrtnost od oboljenja krvožilnog sustava i neoplazmi čini udio od 68,7% od ukupnog broja umrlih od svih uzroka smrtnosti. Najveći udio u ukupnom broju malignih neoplazmi čine maligne neoplazme bronha i pluća sa stopom smrtnosti 47,3/100.000. Karcinomi su u Federaciji BiH u prošloj godini odnijeli 4580 života, od kojih 503 u HNŽ-u.
Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, postotak smrtnosti od karcinoma debelog crijeva iznosi 5,9 posto i nalazi se na trećem mjestu po učestalosti i kod muškaraca i kod žena. Jedan od značajnih čimbenika koji doprinosi visokoj smrtnosti od te bolesti činjenica je da je prvi stadij bolesti uglavnom bez simptoma ili su oni nespecifični pa oboljeli traže stručni savjet i pomoć tek kada je bolest uznapredovala. Tada liječenje postaje otežano i neizvjesno, što smanjuje izglede za izlječenje.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji u 2022. godini registrirana je 701 novooboljela osoba od karcinoma. Od toga je bilo 365 muškaraca kod kojih je vodeći karcinom bio karcinom pluća sa 101 registriranim slučajem, zatim karcinom kolorektuma sa 74, kože s 29, mokraćnog mjehura s 28 i prostate s 25 novooboljelih. Kada su u pitanju žene, najčešći je bio karcinom dojke sa 69 novoregistriranih osoba, zatim kolorektuma sa 63, maternice s 26, pluća s 22 te karcinom jajnika sa 16 novoregistriranih osoba. –
Kada sagledamo sve rezultate i kada gledamo opće stanje na području županije, na prvom mjestu nalazi se karcinom kolorektuma sa 137 novoregistriranih slučajeva. Na drugom mjestu je karcinom pluća sa 123 slučaja, a na trećem mjestu je karcinom dojke sa 74 slučaja – kazao je krajem prošle godine ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a prim. dr. Eniz Čolaković. Ovo je prvi put u 25 godina da se karcinom kolorektuma nalazi na prvom mjestu. On je uvijek bio na drugom ili trećem mjestu i uvijek je dominantan bio karcinom pluća. U 2019. u HNŽ-u zabilježen je 521 novooboljeli od malignih neoplazmi, u 2020. godini 561, a prošle godine 698. Brojke dovoljno govore o tome koliki je porast broja novooboljelih u ovoj županiji. Vodeće maligne neoplazme na području HNŽ-a i u 2021. godini su maligne neoplazme pluća sa 149 novooboljelih (incidencija 68,9/100.000) te slijede maligne neoplazme kolorektuma s 94 novooboljelih (incidencija 43,5/100.000 stanovnika).
U 2021. godini registrirano je 467 umrlih od malignih bolesti. Vodeći uzrok smrti primarno od malignih neoplazmi na području HNŽ-a u 2021. godini je karcinom pluća s 95 umrlih osoba (mortalitet 43,9/100.000 stanovnika), zatim slijedi karcinom kolorektuma s 83 umrle osobe (mortalitet 38,4/100.000 stanovnika). Ukupan broj novooboljelih muškaraca od malignih neoplazmi tijekom 2021. godine na području HNŽ-a bio je 387. Najveći broj oboljelih muškaraca od svih skupina malignih neoplazmi odnosi se na karcinom pluća, i to 117 muškaraca.