Vjerojatno ste stekli dojam da Božić svake godine počinje sve ranije – u pravu ste. Već se odavno posvuda čuju božićne pjesme i vide reklame, dućani su prepuni svega, a gradom se širi miris kuhanog vina. Ulice su prometnije. Ljudi veseliji, a tek djeca. Jedva pronalazimo parkirališno mjesto, ljudi s punim vrećicama obilaze trgovine.
Trgovački centri već odavno su pod opsadom. Trgovci su svjesni da je ovo vrijeme velikih zarada. U brojnim trgovinama odavno je nazočan Djed Božićnjak s pozivima na kupnju. Zvone zvončići i bruje božićne pjesme pokušavajući tako omekšati srca, ali i isprazniti lisnice potrošača. Kada se isprazne novčanici, tu su kartice koje se “peglaju”. I u svim reklamama su božićna drvca okićena, sjaje i svi čestitaju blagdane. Dok se nekada božićno drvce kitilo na Badnjak, sada se na njima već suše grančice, a lampice na balkonima svijetle tjednima ranije. Mnogi već odavno kupuju darove i pripremaju se za Božić. Rasprave oko vrste kolača, jela koja će se pripremati već danima su prisutne u gotovo svakoj obitelji. Čišćenje kuće i dvorišta počelo je još početkom mjeseca. Polako sve miriše na blagdane. Sniženja privlače većinom žene da kupuju i ono što im treba i ne treba, za ono – nek’ se nađe. Možda zatreba. Kako Božić ove godine pada vikendom, to je olakšavajuća okolnost za sve koji planiraju doći iz inozemstva. Ipak, znatan je broj onih koji će i ove blagdane provesti u “bijelom svijetu”. Jedno je sigurno, rodbinu u BiH ne zaboravljaju. Šalju darove i novac kako bi barem na neki način nadomjestili to što ne mogu biti s njima. Inflacija je, a svi prognoziraju kako stiže i recesija. Ljudi sve više i češće gledaju cijene i kolutaju očima, no ipak, za Božić se mora održati tradicija, mora biti svega i za to se ne štedi. Prošle je godine cijena bogatije blagdanske košarice iznosila 700 KM, a najsiromašnije oko 100 KM. Prema nekim procjenama, blagdanska košarica ove je godine skuplja i do 50 posto. Dakle, za ovogodišnju jako skromnu košaricu potrebno je najmanje 150 KM, a za onu bogatiju oko 1000 KM. Najteže je umirovljenicima od kojih si većina ne može priuštiti ni osnovnu blagdansku košaricu. Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što je, primjerice, bakalar za Badnjak i janjetina za Božić, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina građana ne može si ih priuštiti. Veliki broj građana će zamijeniti skupi bakalar pastrvom ili sitnom plavom ribom, srdelama, a janjetinu će zamijeniti neko drugo, jeftinije meso. Poskupjeli su maslac, jaja, mlijeko, jabuke, orasi, badem, lješnjaci… Cijene mesa otišle su u nebo. Teleći but dosegnuo je cijenu iznad 20 KM, junetina bez kosti je 18 KM. Janjetina se prodaje po 20 KM i više, odojak je nešto jeftiniji, ali i on je 15 KM, što je 50 posto više nego lani. I prije inflacije i rata u Ukrajini te energetske i drugih kriza koje su prisutne u svijetu i imaju refleksije na BiH trgovci su pred blagdane znali podizati cijene namirnica koje su bilježile dobru blagdansku prodaju. No ova je godina posebno teška. Bez obzira na to koliko su cijene za Božić porasle, većina bh. Hrvata i drugih građana koji slave ovaj blagdan, već je sasvim jasno, imat će blagdansku trpezu kao što je to bilo uvijek. Jer, kako kažu, tradicija je važna i žele je održati, pa i ako se zadužili. – Za božićne blagdane neće ničega nedostajati. Trpeze će biti pune kolača, pečenke, pića i svega kao i ranijih godina. Zapravo, bit će i bogatije, nakon dva protekla pandemijska Božića, ove godine bit će više druženja. Sigurna sam da ću ove godine barem 200 KM više potrošiti na Božić nego inače – rekla je gospođa koju smo sreli ispred jednog trgovačkog centra dok je vrećice stavljala u prtljažnik automobila, tvrdeći kako se neće odricati, ali će sve morati donekle smanjiti te kako će se želje za božićne blagdane prilagoditi otežanim uvjetima, pa tako i potrošnja.
Zanimljivo je kako anketa pokazuje da je smanjen broj građana koji će na kupnju božićnih darova trošiti najmanje iznose, a porastao je broj onih koji će trošiti više za tu namjenu. Slijedom toga, broj građana koji će izdvojiti do 50 KM smanjen je za 5 posto. Za razliku od toga, rastao je broj onih koji će za darove izdvojiti do 100 KM, kojih sada ima 32,4 posto, do 200 KM planira trošiti 21,3 posto građana, a više od 200 izdvojit će 6,5 posto njih. Svaki peti građanin ne planira kupovati božićne darove. Ove godine to je izjavilo 21,1 posto ispitanih. Poraslo je i zadovoljstvo kupnjom božićnih darova. Zanimljiv je i optimizam kada je riječ o tome jesu li građani planirali potrošiti više ili manje za kupnju darova u odnosu na prošlu godinu. Kako će potrošiti manje, kaže 38,6 posto građana, dok je onih koji će potrošiti više ukupno 10,9 posto. Preostala polovina građana potrošit će isto kao i prošle godine.
