spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img

Bosnu i Hercegovinu očekuje najzagađenija zima do sada

- Oglasi -

Zbog povećanja emisija štetnih plinova, prije svega u ložištima kućanstava, stručnjaci upozoravaju da je Bosna i Hercegovina na pragu najzagađenije zime.

Bosna i Hercegovina je prva u Europi, a druga u svijetu po smrtnosti djece uslijed zagađenja zraka. I prije početka grijne sezone suočavamo se sa povećanjem zagađenja zraka.

Zbog povećanja emisija štetnih plinova, prije svega u ložištima kućanstava, stručnjaci upozoravaju da je Bosna i Hercegovina na pragu najzagađenije zime, javlja BHRT.

Prizori koji se ponavljaju svake godine. Masovnija upotreba uglja kao energenta za zagrijavanje negativno će utjecati na kvalitet zraka u našoj zemlji, koji je i u ranijim godinama bio narušen, posebno u zimskim mjesecima, upozoravaju stručnjaci. Tome dodatno pridonosi povećanje cijena i nestašica drugih grijnih energenata. Zagađenje je najizraženije na području Zeničke, Tuzlanske i Sarajevske županije.

,,Mi za 48 sati postajemo jedan od najzagađenijih gradova u cijeloj Europi, i u svijetu. Toliko je jaka naša emisija, kad inverzija napravi poklopac, da mi nemamo šta raditi nego smanjiti emisiju, a to je dugoročan problem”, objašnjava ekspert za kvalitet zraka Martin Tais.

Dugoročan problem, o kome se priča samo u zimskom periodu. Bez konkretnih mjera i rješenja. Većim dijelom grijne sezone indeks kvalitete zraka u većim gradovima označen je kao nezdrav.

,,Možemo reći da je stanje zaista alarmantno. Pogotovo ako uzmemo u obzir i to da je grijna sezona nešto što traje 6 mjeseci godišnje, minimum. Primjera radi, trenutno je zagađenje česticama PM 2.5, na šta sam ja posebno fokusirana, dvadeset sedam i pol puta veće u odnosu na referentne godišnje vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije”, navodi ekolog Helena Stojić.

Polazna osnova za rješavanje problema je izbacivanje čvrstih goriva iz upotrebe, smatraju stručnjaci.

,,Zamjena čvrstih goriva, kotlova i peći na ugalj i na drvo sa toplotnim pumpama, djelomično kotlovima na pelet, solarnom energijom, te u sistemima daljinskih grijanja korištenje toplotnih pumpi koje bi koristile otpadnu, geotermalnu i pitku vodu. Prema prognozama, time bi se moglo riješiti oko 60 posto ruskog plina koji se trenutno koristi u sistemima daljinskih grijanja”, smatra energetski stručnjak Nihad Harbaš.

Sve su to dobro poznata rješenja, dodaje Harbaš. Međutim, bez dugoročnog plana i konkretnih poteza, siva zavjesa smoga navučena nad bh. gradovima, očito će biti realnost građana i ove, a možda i narednih godina.

- Oglasi -

NAJNOVIJE OBJAVE

error: Sadržaj je zaštićen.