Tema krpelja aktualizira se svake godine s dolaskom lijepog vremena. Češći i duži boravak vani, osobito u šumi ili visokoj travi povećava i mogućnost neželjenog susreta s krpeljima. Njihov je ubod bezbolan, ali može ostaviti itekako ozbiljne posljedice za zdravlje.
“Nalaze se na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine 1 m), u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Prema tome boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima”, kažu iz HZJZ-a.
“Za aktivnost krpelja neophodna je povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Sezona njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto (travanj, svibanj, lipanj), ali mogu se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima”, dodaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
“Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.”
Neke su skupine ljudi izloženije krpeljima od drugih. Rizične skupine izložene krpeljima su ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave učestalo u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici te planinari, lovci, izletnici, turisti itd.).
Krpelji – prijenosnici bolesti
U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus), a u hrvatskom priobalju je za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije, koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.“Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca i paučnjaka, koje za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, pa su povremeno nametnici na životinjama (pticama i sisavcima), kojima sišu krv, a iznimno i na čovjeku te pritom mogu prenositi uzročnike zaraznih bolesti. Na sreću samo je mali broj krpelja zaražen uzročnicima zaraznih bolesti”, kažu iz HZJZ-a.
Kako ukloniti krpelja?
Ako ste ipak ‘pokupili’ krpelja, pažljivo ga izvadite. U svakom slučaju, važno je ukloniti ga što prije. “Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik”, savjetuju iz HZJZ-a. Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem i sl.) niti ‘paliti’ plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo pa se tako lakše prenese zaraza”, piše na stranicama HZJZ-a. Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz 7 dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom, savjetuje HZJZ.