spot_img
spot_img
spot_img
Vitez
oblačno
1.4 ° C
1.4 °
1.4 °
81 %
1.4kmh
98 %
Ned
1 °
Pon
5 °
Uto
4 °
Sri
6 °
Čet
5 °

Mentalno zdravlje mladih u BiH je sve ugroženije: Samoubojstvo ne smije biti rješenje!

- Oglasi -

Proteklih dana rubrike crne hronike u medijima su ispunjavale vijesti o samoubojstvima mladih ljudi u Bosni i Hercegovini. Različiti su uzroci koji dovode do negativnih utjecaja na mentalno zdravlje, a stručnjaci korijen problema vide u sve okrutnijem društvu i iskrivljenom virtuelnom svijetu, koji kao primjer normalnog života nameće poremećene vrijednosti.

Alarmantno stanje

Iz Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji Tuzlanske županije “Fenix” javnost upozoravaju na poražavajuće statistike kada je riječ o broju samoubojstava u Bosni i Hercegovini. Posebno alarmantnom smatraju činjenicu po kojoj se sve više mladih okreće činu oduzimanja života, kao rješenja problema u kojem se nalaze. Međutim, to je potpuno pogrešno! “Nažalost, bolno smo svjesni da je došlo do drastičnog porasta stope samoubojstava među mladim osobama. Nažalost, oni, ali i stariji građani ustručavaju se povjeriti nekome i zbog toga apeliramo na roditelje i obitelj te prosvjetne i zdravstvene radnike, da ne smiju držati u tajnosti ukoliko im osoba dođe i čak samo insinuira namjeru počinjenja samoubojstva”, kaže Sandra Mustafić, projekt koordinatorica u Udruženju za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji TK Fenix.

Da kao društvo pokušavamo izbjeći učenje određenih lekcija, odnosno usvajanja zdravih modela ponašanja, svjedoči tuzlanski psiholog Bojan Šošić. Smatra i da je određeni nivo odgovornosti na medijima kojima savjetuje izradu kodeksa i usvajanja novih normi ponašanja kada je riječ o prenošenju vijesti o samoubojstvima. “Poznata je pojava takozvanog efekta imitacije, kada su u pitanju samoubojstva, odnosno da se vjerojatnoća vršenja tog čina povećava kada su prisutnije vijesti o tome. S druge strane, mi u pogledu jednog općeg ustroja našeg društva nismo demokratizirani, kako bismo shvatili šta znači građanski aktivizam i odgovrnost. Imamo one koje uporno zovemo političkom elitom, a daleko su do svake i nalaze se na suprotnom kraju skale”, kaže Šošić. Prema njegovom mišljenju građani trebaju, svako na svoj način, potražiti primjere dobroga oko sebe. Toga, naglašava on, ima, ali smo svi zajedno počeli odustajati od prepoznavanja. “Misleći na ovo društvo, mi moramo gledati šta je u njemu dobro i početi graditi mreže kao jedan paralelni sustav koji bi počeo u tom ukrupnjavanju kontrirati zlu koje nam se nameće od onih koje izgleda demokratski biramo”, dodaje Šošić.

Nije sramota otići psihologu

Ljudska dužnost i obaveza svih nas se ogleda u tome da moramo potencijalno suicidalnu osobu usmjeriti ka rješenju, odnosno pružanju stručne pomoći. Narušeno mentalno zdravlje, uopće nije sramota, kao što to nije ni čin odlaska psihologu ili psihijatru. “Mentalna bolest se ne može odvojiti od fizičke, ali ona kao takva je nepoznata ljudima i zbog toga vladaju stigma i diskriminacija. Potrebno je da kao društvo razbijemo taj strah i počnemo otvoreno pričati o tome da imamo anksioznost te kako se nosimo s time”, ističe Jasmina Selimović, studentica Medicinskog fakulteta u Tuzli.

Veliki utjecaj na mentalno zdravlje mladih vidi u suvremenim stilovima života, posebno u kontekstu korištenja društvenih mreža. “Teško se distancirati od svega, posebno kada pročitate negativan komentar o sebi. Međutim, tome se moramo odupirati. Osobno sam ograničena od socijalnih mreža, koristim Facebook i Instagram, ali zasad one nemaju nikakav negativan utjecaj na mene, odnosno sadržaje koje pratim”, navodi Selimović, koja društvene mreže najviše koristi za komunikaciju s prijateljima.

Zabrinjavajuća iskustva srednjoškolke

Da se sve veći broj mladih osoba susreće s ozbiljnim problemima psihološke prirode, potvrđuju i primjeri učenice četvrtog razreda Srednje kemijske škole iz Tuzle Hermine Džafić. Kako kaže, u svom okruženju ima suicidalne prijatelje, kojima pokušava pomoći. “Većina njih pribjegava psihičkom ili fizičkom samopovrijeđivanju, zatvaraju se u sebe i ne žele pričati o svojim problemima. To kod većine njih dovodi do suicidalnih misli. Pokušavam ih odvratiti od jednog takvog čina koji je sam po sebi strašan i na svu sreću dosad sam uspijevala u tome. Većina problem vidi u roditeljima i pritiscima kojih se ne mogu riješiti, u svemu tome bježe od stvarnosti, dok jedni odlučuju pisati ili baviti se muzikom, drugi koriste žilete”, zabrinjavajuća su iskustva Džafić. U konačnici, depresija, anksioznost i osjećaj bezizlaznog stanja rezultiraju povećanim brojem suicida u Bosni i Hercegovini, državi koja se nalazi u okovima sve surovijeg i izopačenijeg društva. Zbog zabrinjavajućeg društvenog stanja u Tuzli je održan seminar o prevencija suicida kod mladih osoba u okviru kampanje Bezbroj razloga za život. Seminar je organiziralo Udruženje Feniks, a u saradnji sa Udruženjem studenata medicine u BiH BoHeMSA.

U konačnici, depresija, anksioznost i osjećaj bezizlaznog stanja rezultiraju povećanim brojem suicida u Bosni i Hercegovini, državi koja se nalazi u okovima sve surovijeg i izopačenijeg društva.Zbog zabrinjavajućeg društvenog stanja u Tuzli je održan seminar o prevencija suicida kod mladih osoba u okviru kampanje Bezbroj razloga za život. Seminar je organiziralo Udruženje Feniks, a u suradnji sa Udruženjem studenata medicine u BiH BoHeMSA.

- Oglasi -
IzvorKlix.ba

NAJNOVIJE OBJAVE

error: Sadržaj je zaštićen.