viteski.ba logo
Zrak u vitezu
OGLAS
Vrijeme objave: 21.04.22 @ 08:49

Vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine priprema paket fiskalnih zakona, a kojima će pokušati poboljšati i status radnika. Između ostalog, u ovom paketu su zakon o minimalnoj plaći, izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima. U entitetskom Ministarstvu financija obrazložili su koji su to zakoni upućeni u parlamentarnu proceduru. Osim minimalne plaće, trebale bi se razmatrati i izmjene i dopune Zakona o radu i Zakona o zdravstvenoj zaštiti za koji su naveli da bi se njime trebala utvrditi pravna osnova za ostvarivanje prava na paket usluga zdravstvene zaštite osoba koje uplaćuju zdravstveno osiguranje tijekom povremenih slobodnih aktivnosti, a nisu u radnom odnosu ili nisu osigurane po drugoj osnovi.

OGLAS

Minimalna plaća

Oglas

Radnike najviše interesira kako će biti regulirana minimalna plaća, tj. koliko bi ona trebala iznositi. To interesiranje je utoliko veće zbog kontinuiranog rasta cijena životnih potrepština. Koliko će iznositi ovisit će od dogovora poslodavaca i sindikata. “Institut minimalne plaće kao socijalno zaštitnog instrumenta je od izuzetnog značaja. Ministarstvo financija je pripremilo radnu verziju Zakona o minimalnoj plaći. Iznos minimalne plaće bit će vezan uz bruto prosječnu platu, a točan iznos će biti definiran nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem (kojeg čine predstavnici poslodavaca i sindikata, op.a.), što je obaveza na temelju Zakon o radu. Utvrđivanjem najniže plaće štiti se socijalna sigurnost radnika”, rečeno je. Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović je u izjavi za Klix.ba ukazao da već postoje konkretni prijedlozi koliko bi minimalna plaća trebala iznositi. “To je nekih 720-730 KM, a vjerojatno je da će to biti i više. Planirano je da se odredba o minimalnoj plaći primjenjuje od 1. siječnja 2023., tako da će to vjerovatno biti 750-760 KM. Razlog za to jeste što raste prosječna plaća”, naglasio je. Kao nepoznanicu je istakao šta će biti sadržano u toj plaći. Smailbegović je podsjetio da se trenutnim zakonom obavezuje da postoji plaća i neoporezive naknade. “Po novom zakonu o doprinosima i porezu na dohodak, to bi navodno trebalo biti sastavni dio plaće. Zato moramo imati na uvidu sve zakone kako bismo se usuglasili. To nisu male stavke”, rekao je. Smatra da će poslodavcima biti prihvatljiv spomenuti iznos minimalne plaće ako bude sadržavala neoporezive naknade. U suprotnom, očekuje da će to biti veliko opterećenje za veliki broj firmi. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) Mevludin Bektić smatra da će dogovor o iznosu minimalne plaće biti teško postići. Ocijenio je neprimjerenim to što je prijedlog od 720 KM utvrđen na osnovu iznosa prosječne plaće iz prošle godine i što se mora čekati nekoliko mjeseci na primjenu odredbe o minimalnoj plaći. “Mislim da minimalna plaća mora biti u realnim okvirima. Kada se uzme u obzir da postoji prekovremeni i noćni rad, taj iznos može biti i viši od 1.000 KM. Što znači 720 KM kada je inflacija?”, kazao je Bektić. Misli da je nekorektno to što je vlada po ovom pitanju pregovore prepustile isključivo poslodavcima i sindikatu.

Topli obrok i freelanceri

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Ministarstvu financija FBiH su obrazložili kako bi se trebali tretirati topli obrok i freenlanceri. Za topli obrok je naglašeno da će se smatrati oporezivim prihodom od nesamostalnog rada, što će značiti povećanje porezne osnovice, osnovice za obračun doprinosa i mirovinske osnovice. Ocijenili su da će to za posljedicu imati više mirovine. “Prema važećim propisima, prihodi radnika po osnovi toplog obroka ne ulaze u penzijsku osnovicu, jer se na iste ne obračunavaju obavezni doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje te se ne mogu ostvarivati prava iz domena mirovinskog i invalidskog osiguranja na osnovu tih prihoda”, napomenuli su. Potom su dali objašnjenje kako će se fiskalno tretirati freelanceri. “Kao i do sada, prihodi freenlancera smatraju se prihodima od povremenog obavljanja samostalnih djelatnosti, odnosno prihodima od povremenih slobodnih aktivnosti, prema terminologiji korištenoj u predloženim fiskalnim zakonima. Prema predloženom Zakonu o doprinosima, ako je freelancer osiguran po drugoj osnovi, u tom slučaju je u obavezi platiti samo doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje te će temeljem toga crpiti prava iz oblasti mirovinskog osiguranja”, istakli su. Kako su naveli u entitetskom Ministarstvu financija, porezni tretman tih prihoda se u manjoj mjeri razlikuje od postojećeg, i to u dijelu priznatih rashoda kod utvrđivanja porezne osnovice, gdje se umjesto dosadašnjih 20 posto od prihoda povećavaju na 30 posto – neovisno je li riječ o ugovoru o djelu ili ugovoru o autorskom djelu, dok se porezna stopa povećava sa 10 na 13 posto. Obrazložili su i pitanje zdravstvene zaštite freelancera. “Kao dio ovog paketa predviđena je izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti u cilju ostvarivanja prava osiguranika po osnovi obavljanja povremenih poslova u slučaju da osiguranik nije osiguran po drugoj osnovi, a kada je u obavezi da plati doprinos za zdravstveno osiguranje. Na taj način bi freelanceri, koji nisu osigurani po drugoj osnovi, plaćali doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje te doprinose za zdravstveno osiguranje, ali uz napomenu da bi temeljem tih uplata ostvarili prava na zdravstvenu zaštitu na zdravstvenu zaštitu i prava iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja”, potcrtali su.

Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima

Kao suštinske izmjene Zakona o porezu na dohodak naveli su uvođenje novih neoporezivih prihoda fizičkih osoba sa ili bez ograničenja neoporezivog iznosa, što se odnosi na:

  • Naknadu za rad hranitelja i naknadu za izdržavanje korisnika u hraniteljskoj obitelji;
  • Jednokratne novčane poticaje onima koji su izabrani javnim pozivima ili konkursima na kojima se daje poticaj za stjecanje titule magistra nauka, doktora nauka te postdoktorantima u svrhu izmirenja obaveza prema visokoškolskim ustanovama i troškova koji proističu iz naučno-istraživačkog rada;
  • Premije, subvencije i druga sredstva koja se u svrhu poticanja razvoja poljoprivrede plaćaju, odnosno isplaćuju iz proračina FBiH, županija i lokalnih samouprava na poseban namjenski račun nosioca obiteljskog poljoprivrednog gazdinstva;
  • Naknade za troškove volontiranja;
  • Naknade na ime troškova prakse i obrazovanja učenika i studenata na redovnom školovanju;
  • Prihode fizičkih osoba, koje ostvaruju u neprofitnim pravnim osobama za dobrovoljno sudjelovanje u akcijama od općeg javnog interesa;
  • Naknade na ime socijalne pomoći, koje se isplaćuju iz sredstava članarine članova radničkih sindikata ili udruženja umirovljenika;
  • Prihode na ime pomoći koju fizičke osobe primaju od članova uže obitelji.

Osim navedenog, predložene izmjene Zakona o porezu na dohodak podrazumijevaju:

  • Proširenje porezne osnovice naknadama koje su ranije bile neoporeziva primanja radnika (topli obrok, prijevoz, regres i druga primanja po osnovu radnog odnosa, koja nisu izuzeta od oporezivanja);
  • Povećanje godišnjeg iznosa osobnog odbitka sa 3.600 KM (300 KM mjesečno) na 9.600 KM (800 KM mjesečno) uz ukidanje odbitaka za izdržavane članove uže obitelji (lakše administriranje odbitaka);
  • Dvije porezne stope – jedinstvene više stope od 13 posto kojom se oporezuju svi dohoci fizičkih osoba, osim dohotka od kapitala koji se oporezuje stopom od 10 posto;
  • Oporezivanje dividendi i udjela u dobiti kao dohotka od kapitala, koji su neoporezivi prema važećem zakonu;
  • Povećane priznate rashode kod utvrđivanja dohotka od povremenih slobodnih aktivnost (ugovor o djelu) sa 20 na 30 posto;
  • Smanjen neoporezivi iznos dobitka ostvarenog sudjelovanjem u nagradnoj igri koju organizira pravna osoba u propagandne svrhe, i to do 100 KM u odnosu na raniji iznos od 1.000 KM;
  • Oporezive sve dobitke od igara na sreću, odnosno ukinut neoporezivi iznos dobitka koji prema važećem zakonu iznosi do 100 KM.

U Ministarstvu financija FBiH su naglasili šta će podrazumijevati izmjene Zakona o doprinosima:

  • Smanjenje stope doprinosa sa 41,5 na 32,5 posto;
  • Proširenje osnovice i povećanje obuhvaća obračuna doprinosa;
  • Harmonizacija osnovica za obračun doprinosa;
  • Pojednostavljenje obračuna doprinosa, a samim tim i pojednostavljenje načina obračuna plaća;
  • Jačanje financijske discipline u ovoj oblasti;
  • Smanjenje sive ekonomije i stimuliranje zapošljavanja.

Što će značiti primjena novog Zakona o doprinosima

Resorno ministarstvo je u obrazloženju zašto su predložene izmjene Zakona o doprinosima istaknuli to da su postojeće stope “izuzetno visoke, a obuhvat primanja, na koja se obračunavaju i plaćaju doprinosi, izuzetno mali”. Podsjetili su da su to primijetili u Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu. Ponovili su da će radnici dobiti proširenje osnovice za mirovinsko i invalidsko osiguranje, pa samim tim višu mirovinu. “Važećim Zakonom o doprinosima propisani su doprinosi za obavezna osiguranja iz osnove radnog odnosa, dok se doprinosi za ostala obavezna osiguranja, koja nisu vezana za radni odnos, propisana većim brojem županijskih propisa. To za posljedicu ima da se isto pitanje različito regulira od županije do županije. Novim zakonom se harmoniziraju ova pitanja”, ukazali su. U osvrtu na očekivano jačanje financijske discipline istakli su da će se ono ogledati u “propisanoj obavezi dostavljanja obračunskog lista o obračunatim doprinosima najkasnije do kraja mjeseca za prethodni mjesec, i ako ne budu isplaćeni plaća i uplaćeni doprinosi”. “Time će Porezna uprava FBiH imati puno kvalitetniji nadzor uz manje troškove, a poslodavci neće imati priliku da isplaćuju neto plaću bez uplate doprinosa. Značajnim povećanjem novčanih kazni zasigurno će obveznici uplate doprinosa razmišljati da li im se isplati izbjegavanje plaćanja doprinosa, odnosno plaćanja izuzetno visokih kazni”, dodaju. Vlast smatra da predloženo sadrži socijalne elemente, a to su argumentirali istaknutim izuzećima za iznos osnovice na koji se vrši obračun doprinosa – za radnike u rudnicima, tekstilnoj, kožarskoj i industriji obuće te niskoakumulativnim djelatnostima starih zanata, kao i taksi prijevoznike. Mišljenja su da su zadržane niske osnovice za samostalne poduzetnike u obrtu i srodnim djelatnostima, poljoprivredi i šumarstvu te za samostalne poduzetnike koji plaćaju dohodak u paušalnom iznosu. U Ministarstvu financija FBiH očekuju da će se usvajanjem Zakona o doprinosima, kako su naveli, stvoriti pravna osnova za učinkovitije evidentiranje, naplatu i kontrolu svih doprinosa za obavezna osiguranja, uskladiti obuhvat primanja, na koja se plaćaju doprinosi, i visina stopa sa Republikom Srpskom te smanjiti rigidnost sistema doprinosa u FBiH u odnosu na zemlje okruženja i ostale države Europe.

Oglasi
LM