spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img

Operirao mnoge Vitežane/ Ispovijest čuvenog hrvatskog kirurga: ‘Izvodim operacije kakve se rijetki usude i spašavam ljude kojima su drugi dali par mjeseci života’

- Oglasi -

Abdominalni kirurg doc. dr. sc. Stipislav Jadrijević, voditelj tima za transplantaciju gušterače Kliničke bolnice Merkur, zakasnio je na razgovor jer je, ispričao je, morao pregledati pacijenta na kojem je nedavno obavljena prva više organska transplantacija u Hrvatskoj. Bila je to prava medicinska senzacija jer su istodobno presađene jetra, gušterača i tanko crijevo, piše Telegram.hr. Takve složene operacije i u najnaprednijim bolnicama u Europi rade se svega nekoliko puta godišnje. „Što se tiče transplantiranih organa pacijent je dobro, međutim došlo je do problema s ranom na natkoljenici”, objasnio je doktor Jadrijević te dodao kako to nije čudno jer je bolesnik imunokompromitiran zbog uzimanja lijekova protiv odbacivanja presađenih organa. No, unatoč toga, doktor Jadrijević vrlo je optimističan te najavljuje da će pacijent, nakon što će mu plastični kirurg sanirati ranu, vrlo brzo otići na kućnu njegu. Operacija je bila dodatno komplicirana jer se tanko crijevo, za razliku od jetre i gušterače, koji mogu podnijeti duže vrijeme hladnu ishemiju, mora transplantirati unutar šest sati.

Operacija kakve su izvedene samo dvije

„Tanko crijevo je, naime, jako vulnerabilan organ, pa je idealno ako se može presaditi u najkraćem mogućem roku“, napominje doktor Jadrijević. Do sada su u Hrvatskoj izvedene samo dvije samostalne transplantacije tankog crijeva. „Bilo bi ih više da imamo odgovarajuće primatelje, no u Hrvatskoj se pojavi tek jedan primatelj pogodan za multivisceralnu transplantaciju u četiri do pet godina”. Operacija je trajala nešto više od 4 sata, a sva tri organa presađena su istodobno, anblock. „Jetra, gušterača i tanko crijevo nisu odvajani, tako da je to u tehničkom smislu, bila jedna prosječno zahtjevna operacija“, objašnjava doktor Jadrijević, te dodaje da se u KB Merkur rade i puno kompliciraniji zahvati. Za transplantacijski tim dodatni je problem bilo to što je jetra bila u terminalnom stanju: pacijent ju je dobio prije dvije godine no ona je propala jer nije bilo tankog crijeva. Zbog toga nije bilo resorpcije pa je bolesnik bio na parenteralnoj prehrani, a ona uništava organe, posebno jetru. Uz to, zbog više operacija, pacijent je bolovao i od sindroma kratkog crijeva.

Pravi izazovi su u postoperativnom razdoblju

Kod takvih zahvata pravi izazovi, ističe doktor Jadrijević, nastupaju u postoperativnom razdoblju. „Tanko crijevo je jako imunogen organ, a moramo držati pacijenta na višoj razini imunosupresije da ne dođe do odbacivanja organa. Zbog toga se onda nerijetko događaju infekcije.“ Vrlo je izazovno presađivati i gušteraču koja je također imunogeni organ, koje puno češće nego kod jetre ili bubrega, mogu izazvati odbacivanje ili druge komplikacije. Kod transplantacije jetre, gušterače i tankog crijeva, iznimno je kompleksno i osjetljivo vađenje tih organa iz tijela donora jer se te organe treba što manje dirati kako kasnije ne bi dolazilo do upala ili drugih komplikacija. Za gušteraču je, primjerice, najbolje ako je dobivena od mlađeg donora.

Spasio Osječanku koja je imala 6 mjeseci života

Nije to, međutim, prvi puta da je doktor Jadrijević s transplantacijskim timom bolnice Merkur iznenadio javnost nekim pionirskim zahvatom. Jednoj Osječanki od 38 godina, nakon poroda otkriven je tumor na jetri koji je zahvatio tri jetrene vene. Stoga joj liječnici nisu davali više od šest mjeseci života. Tada je doktor Jadrijević, kaže, odlučio ići na sve ili ništa. Bio je svjestan, naime, da će, ako ju ne operira, vrlo brzo umrijeti. Kako se operacija nije mogla obaviti na klasičan način jer bi pacijentica iskrvarila, odlučio je izvaditi jetru, očistiti je od tumora te zdravi dio jetre vratiti u tijelo pacijentice. „Jetru sam stavio u zdjelicu koja je bila na ledu i isprao ju kroz jetrene žile prezervacijskom tekućinom.“ Tijekom operacije jetre izvan tijela izvadio je tumor od 12 centimetara, rekonstruirao jednu venu te jetru vratio u tijelo. Takvu operaciju prije doktora Jadrijevića izvelo je svega 15 kirurga na svijetu. Druga još mlađa pacijentica imala je tumor za koji se u nekoliko bolnica procijenilo da nije operabilan. Nakon razgovora s njom, doktor Jadrijević ipak je odlučio izvesti krajnje komplicirani zahvat. „Kad sam njoj i obitelji rekao da je to vrlo rizična operacija i da pacijentica može umrijeti na stolu, ona me zamolila da ipak izvedem zahvat jer joj ništa drugo nije preostalo.“ Na sreću operacija je prošla u najboljem redu, a kako je to bio jedini zahvat te vrste na svijetu, nije ni čudno da je doktor Jadrijević iznimno ponosan na nju. Zbog takvih zahvata kirurški timovi KB Merkura uvrstili su se u sam vrh svjetske transplantacijske medicine.

Tri vještine koje mora imati izvrsni kirurg

Za sve te operacije, uz puno stručnog znanja, trebalo je i mnogo hrabrosti. Naime, rizik kod takvih zahvata iznimno je velik. Na primjedbu kako se primjerice u SAD-u bolnice nerado upuštaju u takve operacije kako u slučaju smrti pacijenta ne bi pokvarili statistiku uspješnosti, doktor Jadrijević objašnjava kako je velika razlika između našeg i američkog zdravstvenog sustava. „U Americi postoje velike mogućnosti tužbe protiv bolnica, pa se liječnici, iako mogu spasiti nečiji život, nevoljko upuštaju u rizike“, kaže. Unatoč toga što je rizik od mortaliteta i morbiditeta kod takvih operacija značajno veći, doktor Jadrijević u takvim slučajevima ne odustaje od zahvata. „Bože moj, ako se tako velikom operacijom može nekome spasiti život ili popraviti kvaliteta života, naravno da ću se upustiti u takav visoko rizičan zahvat“, napominje te objašnjava da ako netko želi biti dobar kirurg mora preuzimati i rizike. „Vrhunski operater mora posjedovati manualnu spretnost, znanje i hrabrost. Ako nemate jednu od te tri vještine nikada nećete biti ekscelentan kirurg. Možete biti spretni i imati znanje, ali ako nemate hrabrosti upustiti se u rizičnu operaciju, nećete biti uspješan liječnik.“

Obavio stotine transplatacija u Merkuru

Nakon što je diplomirao na Medicinskom fakultetu Stipislav Jadrijević dobio je specijalizaciju na bolnici Merkur. Bio je tamo kad su doktori Branislav Kocman i Leonardo Patrlj, koji su prvi u nas obavili transplantaciju, otišli u Pariz upoznati se s tehnikom presađivanja jetre. On se pak u Australiji upoznavao s presađivanjem gušterače. Potom je usavršavao transplantaciju bubrega u Berlinu, a zajedno s doktorom Vladićem boravio je neko vrijeme u Budimpešti kod profesora Pernara koji ima jako dobar transplantacijski tip. Stipislav Jadrijević bio je predstavnik Hrvatske pri Eurotransplantu za transplantaciju gušterače, zamjenik je voditelja transplantacijskog tima KB Merkur, voditelj je programa za transplantaciju gušterače KB Merkur te pročelnik Zavoda za abdominalnu kirurgiju KB Merkur. Nekoć je godišnje obavljao po desetak presađivanja gušterače, a sada, zbog nedostatka donora, zadovoljan je ako ih ima pet. Indikacija za transplantaciju gušterače je šećerna bolest koja uzrokuje zatajenje bubrega. U takvim slučajevima pacijenti istodobno dobivaju gušteraču i novi bubreg pa ih se tako izliječi od šećerne bolesti i dijalize. Ne broji transplantacije, ali od oko ukupno od 1.600 transplantacija jetara koliko je napravljeno na Merkuru, obavio ih je oko trećinu. Prema podacima Ministarstva zdravstva u pandemijskoj 2021. ukupno je presađeno 268 solidnih organa, a među njima najviše je transplantirano bubrega, 124, zatim 104 jetre, 34 srca, 9 pluća, 3 kombinirane transplantacije jetra-bubreg i 6 transplantacija bubreg-gušterača.

U jednom trenutku ušao i u političke vode

Premda priča kako nema vremena baviti se nekim sportom i održavati kondiciju, ipak je našao snage, kako i mnogi drugi liječnici, da se politički angažira. Ali, za sada, samo na lokalnoj razini. U rodnom Sinju osnovao je Nezavisnu listu Stipislav Jadrijević, koja je u tri mandata dobila funkciju gradonačelnika. Kako je pokojni gradonačelnik Ivica Glavan umro, doktor Jadrijević nije našao odgovarajuću zamjenu, pa je izgubio izbore. „Sada pušu neki drugi vjetrovi, koji plivaju uz struju, populizam još uvijek ima prođu.“ Na pitanje hoće li se nastaviti baviti politikom, doktor Jadrijević kaže da neće dok se bavi kirurgijom, a nakon toga, znakovito je zaključio, tko zna.

Nužna savršena organizacija i uigran tim

Da bi se izvela transplantacija, iako je to na Merkuru postao rutinski zahvat, potrebna je savršena organizacija i dobro uigran tim. U njemu je pedesetak ljudi, uz kirurge tu su anesteziolozi, internisti, gastroenterolozi, kardiolozi, radiolozi, patolozi, anesteziološki tehničari, sestre instrumentalke te sestre u intenzivnoj njezi i na odjelu. U Merkuru je od 1998., kad je izvedena prva operacija presađivanja jetre, obavljeno više od 1.670 transplantacija jetre, 560 bubrega, 138 gušterače, a sada je najnovijim multiorganskim zahvatom, napravljen značajan iskorak u transplantacijskoj medicini te je bitno pomaknuta granica. Prva transplantacija jetre izvedena je 1998., u to doba napravljene su samo dvije transplantacije, a operacije su trajale između 7 i 8 sati. Sada je pak prosjek trajanja zahvata između 2 ili 3 sata. Neke abdominalne operacije traju puno duže nego transplantacija organa.

Zašto je baš Merkur centar za transplatacije

Što se tiče imunosupresije, objašnjava doktor Jadrijević, tu je nastala revolucija osamdesetih godina prošlog stoljeća. Tada su otkriveni potentni imunosupresivi koji su i dan danas glavni lijekovi u imunosupresiji. Zahvaljujući tomu krenulo je i zlatno doba transplantacije. Imunosupresivi sprečavaju odbacivanje transplantiranog organa, uspješno privikavaju organizam na transplantirani organ i ne oštećuju ga pa pacijent može imati dobru kvalitetu života. “Zbog toga se danas ni po čemu ne može prepoznati da netko ima novu jetru ili gušteraču,“ zaključuje za Telegram.hr doktor Jadrijević. Na pitanje kako je moguće da su se prve transplantacije počele obavljati u relativno maloj bolnici kao što je Merkur, doktor Jadrijević objašnjava da je razlog tomu što su se na jednom mjestu našli mladi ljudi koji su željeli napredak. Kako bi ilustrirao razvoj medicine, doktor Jadrijević je ispričao da je po dolasku na specijalizaciju, učio kako se obavlja resekcija želuca zbog čira. „Danas, zahvaljujući enormnom napretku medicine, više nemate pacijente kojima se kirurški odstranjuje ulkus želuca, jer se to lako sanira lijekovima“, kaže. U doba kad je došao na specijalizaciju nitko nije razmišljao o transplantaciji, a sada godišnje u Merkuru obavi između 120 i 130 presađivanja jetre. Doktor Jadrijević je voditelj tima koji je 2003. prvi u Hrvatskoj uspješno presadio gušteraču i bubreg te 2008. prvi koji je transplantirao tanko crijevo.

Kakva je procedura kod transplatacije organa

Na Merkuru transplantacije su podijeljene na tri djela: primarijus Branislav Kocman voditelj je transplantacijskog tima i odjela za jetru, primarijus Mario Sučić za bubrege te docent Jadrijević za gušteraču. Svi oni, zajedno sa suradnicima, svako jutro održavaju sastanke na kojima analiziraju situaciju te dogovaraju kojim će se redom izvoditi operacije. Doktor Jadrijević, veteran transplantacija u nas, ističe da se u Merkuru još nije dogodilo da liječnici nisu bili u stanju presaditi svaki ponuđeni organ. Nakon što se utvrdi moždana smrt pacijenta, obavi se razgovor s obitelji i ako se ona složi s donacijom, o tomu se obavijesti državni koordinator u Ministarstvu zdravstva. O darivanju organa odlučuje se u bolnici gdje je donor umro, a iako na to zakonom nisu obvezni, uvijek se čeka suglasnost obitelji. Kad se dobije tada valja utvrditi ima li potencijalni donor neku kontraindikacija za transplantaciju, primjerice, virusno oboljenje ili tumor. Nakon toga slijedi prijava Eurotransplantu. Ako u zemljama članicama nema hitnog slučaja za presađivanje, tada Eurotransplant pošalje šifru odabranog pacijenta na temelju koje se utvrdi njegov identitet te ga se poziva u bolnicu.

U jednom danu obavljena tri presađivanja jetre

Ako na listi čekanja u jednoj od članica Eurotransplanta postoji hitna potreba za donorom, tada se organ šalje toj državi, a zemlja u koju je otišao organ, dužna je jetru vratiti državi koja ju je dala. Da bi sve to besprijekorno funkcioniralo u Merkuru 24 sata dnevno spremno je nekoliko eksplantacijskih ekipa s mlađim liječnicima specijalistima za vađenje svih organa u abdomenu. Dok oni kreću po organe, dotle se na Merkuru istodobno okuplja ekipa koja će obaviti transplantaciju. Kako to uspješno funkcionira najbolje se vidjelo kad su u samo jednom danu obavljena čak tri presađivanja jetre. Prva operacija počela je u 5 ujutro i završila u 8 sati. Druga operacija počela je u 14 sati nakon što su u bolnicu stigli organi iz Rijeke. Ona je završila u 17 sati, a već u 18 sati počela je treća operacija koja je završila do 22 sata. I sve tri operacije izvedene su besprijekorno. Premda smo tijekom razgovora bili fokusirani na transplantacije, doktor Jadrijević je za Telegram.hr skrenuo pozornost da su nerijetko od presađivanja, puno kompliciranije abdominalne operacije ex-vivo resekcije. „To su iznimno zahtjevni zahvati jer se jetra mora izvaditi iz tijela, potom se odstrani tumor i onda valja vratiti zdrav dio jetre u tijelo.“

Jedina takva operacija izvedena u svijetu

Tih ex vivo operacija obavljeno je tek petnaestak u svijetu, a u Hrvatskoj je bila posebno izazovna druga operacija koju je obavio doktor Jadrijević. Takav zahvat u Merkuru napravljen je jedini na svijetu. „Uz to što smo izvadili osam velikih metastaza tumora iz jetre, morali smo zamijeniti glavnu krvnu žilu koja vodi krv iz nogu prema srcu. Nakon toga na srcu smo napravili rekonstrukciju žile u dužini od pet do šest centimetara uzimajući žile s vrata i od donora.“ I najveći stručnjaci koji poznaju anatomiji, ne mogu shvatiti kako je to bilo moguće napraviti. Premda ne krije zadovoljstvo svim tim podvizima, napominje da oni ne bi bili mogući da nisu stekli golemo iskustvo s transplantacijama. „To nam je omogućilo napraviti tako veliki iskorak i na drugim područjima.“ Klinička bolnica Merkur na glasu je i kao jedna od najboljih za operacije tumora, čemu je veliki doprinos, po općoj ocjeni, dao upravo doktor Jadrijević, jedan od naših najboljih abdominalnih kirurga. U to smo se uvjerili dok smo prolazili hodnicima gdje su pred ambulantama, čak i za bolničke standarde, bile vrlo velike gužve.

Pacijenti na listama umiru jer nema donora

„U pravu ste, u nas su liste čekanja za operacije tumora duge, jer fizički ne stignemo, uz transplantacije, operirati tumore kod svih onih koji to zahtijevaju.“ Ne čudi što su pacijenti s ozbiljnijim tumorima spremni čekati na Merkuru i mjesec dana da dođu na red za operaciju. Istodobno s tim velikim uspjesima, u razgovoru s doktorom Jadrijevićem saznali smo i jednu zaista zastrašujuću informaciju. Hrvatska je dugo, uz Španjolsku, bila prva u svijetu po broju eksplantacija na milijun stanovnika, no sada to više nije. „Već nam se dugo nije dogodilo da nam pacijenti umiru na listi čekanja za transplantaciju jer nema donora. Još do nedavno bili smo među najboljima na svijetu po broju presađivanja među milijun stanovnika.“ Prije korone u Hrvatskoj se obavljale 43 eksplantacije na 100.000 stanovnika. Taj broj počeo je međutim padati s pojavom korone, a taj trend nastavio se pa je broj transplantacija pao za 50 posto.

Problem je i odlazak liječnika i sestara u inozemstvo

„Nažalost moram reći, stanje s transplantacijama je jako loše. Za to nemam objašnjenja, ali mislim da bi Ministarstvo zdravstva moralo odgovoriti zašto se to događa.“ Stoga je doktor Jadrijević pozvao odjel za transplantacije u Ministarstvu da se angažira te ponovno pokrene transplantacijski program kako bi se dosegnuo broj zahvata koji je bio prije korone. Još jedan problem muči doktora Jadrijevića. Puno je sestara otišlo u inozemstvo, jer su, kaže, zaista mizerno plaćene, kao i ostali medicinski srednji kadar. „Bojim se da nam se može dogoditi da dobijemo organ za presađivanje, a da nećemo moći skupiti ekipu,“ pesimistički upozorava. Priča kako mu nije lako gledati mlade liječnike koji ujutro dolaze na posao frustrirani zbog malih plaća. „Eto, sad je jedan mladi kolega uzeo godinu dana neplaćenog odmora kako bi mogao otići u inozemstvo i zaraditi nešto novaca. Strah me da će se, ako se nešto ne promijeni, takve stvari sve češće događati.“

Snažno zagovara sistematizaciju bolnica

Smatra da bi bilo nužno pravednije vrednovati rad liječnika i medicinskog osoblja te ukinuti uravnilovku. Upozorava također da se za zdravstvo izdvaja puno novaca, no s obzirom na enorman rast cijena pametnih lijekova i najmodernije opreme, 300 eura koliko građani u prosjeku mjesečno odvajaju za zdravstvenu zaštitu, nije dovoljno da se pruži vrhunska usluga. Unatoč toga, napominje, iako su liste čekanja velike, građani na kraju ipak dobivaju primjerenu zdravstvenu uslugu. Među ostalim, smatra doktor Jadrijević, trebalo bi napraviti sistematizaciju bolnice. „Ne može svaka bolnica raditi sve, morate imati specijalizirane institucije u kojima će se izvoditi komplicirani zahvati. Ne možete s manje od 4 milijuna stanovnika imati 187 bolnica.“ Pa navodi kako u Sloveniji u Brežicama, postoji bolnica koja specijalizirana samo za hitnu službu i zbrinjavanje. „I točno se zna da se tamo ne mogu operirati tumori gušterače. Takvi se pacijenti šalju u Ljubljanu i Maribor.“ Inače, država pokriva troškove transplantacije iz posebnog fonda, no ta je cijena dvostruko manja nego negdje drugdje na Zapadu gdje takvi zahvati stoje između 60 do 70 tisuća eura.

- Oglasi -

NAJNOVIJE OBJAVE

error: Sadržaj je zaštićen.