Iseljeništvo je za devet mjeseci 2022. u BiH poslalo 2,61 milijardu KM na osnovi novčanih doznaka, taj iznos je veći nego cijele 2020., kad su po ovoj osnovi stigle 2,52 milijarde KMBh. iseljenici diljem svijeta tradicionalno su jako široke ruke prema svojim bližnjima u domovini. Broj osoba koje žive u inozemstvu, a koje su rođene u BiH, bez obzira na njihovo aktualno državljanstvo, prelazi 1,6 milijuna. Prema podacima UN-a, oko 1,65 milijuna ljudi podrijetlom iz BiH živi u Europi ili oko 90% ukupne dijaspore. U Njemačkoj živi oko 53,7%, u Sloveniji oko 25,8%, Austriji 9,4%, Švedskoj i SAD-u po 1,9%, Švicarskoj 1,4%, Italiji 1%. Tim brojem nisu obuhvaćeni potomci rođeni u zemlji prijama, pa bi, uključivši i potomke, taj broj bio oko dva milijuna. Iz tih podataka jasno je kolika je uloga dijaspore za BiH.
Godinama Centralna banka BiH iznosi podatke o novcu koji bh. dijaspora službenim tokovima pošalje u BiH. Riječ je o milijardama. Dijaspora doslovno spašava ekonomiju BiH. Analitičari tvrde da doznake dijaspore “popravljaju socijalnu sliku” i doprinose očuvanju stabilnosti domaće ekonomije. Unatoč procjenama da će doznake iz inozemstva s godinama padati, izgleda da za sada to nije slučaj. Naime, u BiH je sve manje stanovništva, pa samim tim i manje onih kojima je pomoć potrebna s obzirom na to da su se stotine tisuća građana iselile na Zapad. Ipak, sudeći po službenim podacima, dijaspora i dalje na životu drži građane BiH. Doznake ne da ne padaju, one su nastavile rasti. Dijaspora BiH za devet mjeseci 2022. godine u zemlju je poslala 2,61 milijardu KM na osnovi novčanih doznaka, što je za 376 milijuna maraka više nego u istom razdoblju godinu prije, doznaje Glas Srpske. Prema podacima Centralne banke BiH, za cijelu 2021. godinu dijaspora je obitelji i prijateljima poslala 3,04 milijarde maraka, dok su godinu prije u BiH stigle 2,52 milijarde KM po osnovi novčanih doznaka. Od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inozemstva su počele padati i taj trend su imale sve do 2012. godine, od kada se počinju postupno oporavljati. Unatoč pandemiji, 2020. godine iseljeništvo je poslalo 2,5 milijardi maraka. Iduće godine taj iznos je bio 3,04 milijarde maraka.
Dijaspora je od 1998. do kraja 2019. poslala 49,6 milijardi KM. Ako tome dodamo iznose za 2020. i 2021. godinu, dolazimo do broja od 55,14 milijardi KM. Ne treba zaboraviti ni novac koji uđe u zemlju “neformalnim” novčanim transferima, odnosno sustavom “iz ruke u ruku”. Neke procjene pokazuju kako ti iznosi dosežu brojeve onih registriranih u platnom prometu, a služe uglavnom za plaćanje računa, kupnju hrane i ostale troškove u kućanstvima, dok se rijetko koriste za ulaganja u neki biznis. Smanjenje po osnovi stavki novčanih doznaka iz inozemstva uvijek dovodi do dodatnog pada potrošnje. Ono što je za Hrvatsku turizam, to je za BiH dijaspora, promatrano u okvirima BDP-a. Gotovo 14% i više našeg BDP-a ovisi o dijaspori – dotacijama i dolascima. Uz to, značajan dio potpore nije evidentirala Centralna banka BiH odnosno druge institucije za praćenje. Prema anketi o potrošnji kućanstava iz 2015., sredstva iz inozemstva, prema osobnim izjavama, prima svako dvadeseto kućanstvo u BiH.
Da građani BiH, mahom mladi, napuštaju svoju zemlju, već je poznata činjenica. Iako naše državne institucije nemaju točne podatke koliko je ljudi otišlo iz BiH proteklih godina, pretpostavlja se da je riječ o više desetaka tisuća ljudi. Forbes je objavio statistiku rangiranja zemalja svijeta koje imaju najveću dijasporu. BiH je zauzela visoko drugo mjesto od ukupno 151 zemlje. – Bosna i Hercegovina, koja je proglasila neovisnost 1991. godine tijekom raspada komunističke Jugoslavije i nakon toga doživjela krvavi rat, 2020. godine imala je 34 posto stanovništva koje je živjelo u inozemstvu – navodi Forbes. Na prvom mjestu je Gvajana, na trećem Albanija. Izvan BiH živi oko dva milijuna njezinih građana. Najveći broj njih je BiH napustio tijekom rata. No, nije samo ratno stanje razlog odlaska. Veliki broj građana otišao je nakon 1995. godine.
