Na policama trgovina građane su dočekale nove, više cijene kruha. Klas, vodeći proizvođač u mlinsko-pekarskoj djelatnosti, najavio je nove cijene za tri najprodavanija proizvoda – polubijeli, narodni i umirovljenički kruh. Ovo je drugo poskupljenje u ovoj godini. A hoće li cijene još rasti, nitko ne zna. Polubijeli i narodni kruh stoje 1,70 KM, a umirovljenički 1,20 KM.
Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za osobnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu ove godine u odnosu na isti mjesec lani u prosjeku su zabilježile rast od 17,4%, a najviše su poskupjeli hrana, prijevoz te troškovi stanovanja. Hrana i bezalkoholna pića u listopadu su na godišnjoj razini u prosjeku skuplji za 25,9%, prijevoz za 25,8%, stanovanje i režijski izdaci za 22,9%, restorani i hoteli za 11,6%, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kućanstva za 11,4%, rekreacija i kultura za 11,3%, alkoholna pića i duhan za 2,7%, obrazovanje za 2,3%, zdravstvo za 2%, komunikacije za 1,4% te ostala dobra i usluge za 7,8%. Odjeća i obuća u prosjeku su bili jeftiniji za 6,7%, podaci su Agencije za statistiku BiH. Potrošačke cijene u listopadu su u odnosu na prethodni mjesec ove godine u prosjeku zabilježile rast za 2,1%. Inflacija i rast cijena životnih namirnica doveli su u vrlo težak položaj mnoge građane u BiH, gdje neki više sebi ne mogu priuštiti ni normalan obrok. Često čujemo koliko su u posljednjih godinu dana porasle mirovine i prosječne nominalne plaće, što je točno, međutim, u vremenu inflacije nominalni rast nije baš dobar indikator jer je potrebno uskladiti rast nominalne vrijednosti s inflacijom kako bi se vidjelo koliko naša plaća ili mirovina realno vrijedi. Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić objasnio je koliko su porasle nominalne, a koliko realne plaće i mirovine, odnosno živimo li s većim primanjima danas bolje.
Naime, sve dok nema inflacije, ne postoji velika razlika između realnih i nominalnih podataka. Kad nastupi inflacija, onda nominalna vrijednost nema neku posebnu težinu jer je potrebno vidjeti što se uz to povećanje dodatno može kupiti. – Ako je mirovina iznosila 400 KM prije nekih pola godine, cijena jedne litre mlijeka iznosila je 1,40 KM. Jednostavnim izračunom, umirovljenik je mogao od svoje mirovine kupiti 285,70 l mlijeka. To je njegova nominalna, a ujedno i realna mirovina jer nema rasta cijena. Međutim, cijena litre mlijeka povećana je na 2,40 KM zbog raznih inflacijskih utjecaja i rasta troškova energije. Vlada odlučuje povećati mirovine za 35%, tako da će sada mirovina iznositi 540 umjesto 400 KM. Umirovljenici su oduševljeni mjerom, plaču od sreće, napokon su dočekali taj dan da se obraduju zasluženom rastu svojih primanja. Problem je što, bez obzira na ovaj rast, za svoju mirovinu ne mogu kupiti istu količinu mlijeka kao prije jer je cijena mlijeka porasla. Čak i uz povećanje, umirovljenik sada može kupiti 225 l mlijeka, što je za 60,70 l i dalje manje nego prije. Dakle, umirovljenik, iako ima nominalno veću mirovinu za 140 KM, u stvarnosti je njegova realna mirovina manja, a ne veća jer za nju ne može kupiti istu količinu proizvoda kao prije. Kako bi njegova realna mirovina bila ista kao prije i da može kupiti istu količinu proizvoda, nominalna mirovina trebala bi narasti na 685,70 KM – objašnjava Hadžić. U srpnju 2021. godine, mjesecu uz koji se vežu prvi znaci rasta cijena i dolazak inflacije, objašnjava, prosječna nominalna plaća u BiH iznosila je 1002 KM, što je, kada se preračuna u realne vrijednosti i uskladi s inflacijom, 992 KM, dakle, samo 10 KM razlike. Iako je nominalna prosječna plaća nastavila rasti svaki mjesec, realna prosječna plaća se smanjivala. Prema njegovim riječima, u međuvremenu, od srpnja 2021. do rujna 2022. godine, nominalna prosječna plaća u BiH porasla je na razinu od 1154 KM, što je povećanje od 152 KM ili 15,2%. Kada taj iznos uskladimo s indeksom potrošačkih cijena, dobije se iznos realne prosječne plaće koja je, očekivano, smanjena s 992 KM na 964 KM, što je smanjenje od 27 KM ili 2,8%. – To nam pokazuje kako, iako je plaća povećana u nominalnim iznosima, u realnim vrijednostima je smanjena, što znači da radnici lošije žive iako su dobili veće plaće. Razlog je očito nedovoljno povećanje plaća – kaže Hadžić. •
