Dok se vlast formira na svim nivoima i određuje tko će u koju fotelju, dok imamo najavu da će izabrane i imenovane osobe u institucijama Bosne i Hercegovine imati plaće veće za gotovo tisuću maraka, s druge strane imamo realnost da se u javnim kuhinjama širom Bosne i Hercegovine broj korisnika utrostručio.
Tu obroke ne traže više samo oni koji su korisnici socijalne pomoći, već i brojni građani čije plaće i mirovine više jednostavno ne mogu u svijetu poskupljenja podmiriti ni troškove hrane.
Siromaštvo načela pandemija
Redovi ispred javnih kuhinja u prošloj godini bili su čini se puno duži nego svih prethodnih. Siromaštvo koje je dijelom načela pandemija, u svom punom opsegu postalo je vidljivo 2022., kada je inflacija pojela velikim dijelom i plaće i mirovine u zemlji.
Većina ovih organizacija se i dalje dobrim dijelom oslanja na donacije građana i gospodarstvenika, iako nisu nezadovoljni ni redovnim uplatama koje imaju iz proračuna.
– Svaka donacija u bilo kojoj kuhinji ili litra ulja, vrhnje, mlijeko, to je dobro došlo. Kod nas ima 63 korisnika, od donatorskih sredstava napravimo 150 paketa, što građani doniraju, svaki mjesec resorno ministarstvo nam osigura, uveli smo svježe voće – rekao je Amir Radeljaš, upravnik Javne kuhinje općine Stari Grad.
– Ja mislim da je tri puta više korisnika nego što je bilo, mi imamo do 800 obroka na dan, ali postoji puno ljudi kojih je sramota da se vide da dolaze. Oni onda neće da uđu u evidencije, pa dolaze po pakete, a ima ih puno da ne žele da ih djeca vide da dolaze – navodi Miroslav Subašić, predsjednik UG “Mozaik prijateljstva”, Banja Luka. U Vitezu trenutno ne postoji javna kuhinja iako su u vrijeme najveće krize izazvane pandemijom koronavirusa postojala ozbiljna nagađanja kako će njeno otvorenje uskoro biti neminovno i u ovoj srednjobosanskoj općini.
Po posljednjim podacima javne kuhinje u Bosni i Hercegovini su hranile oko 14.000 socijalno ugroženih građana.
Zakon o PDV-u
Uzevši u obzir da je prošla godina bila među najtežim, dovoljno je ovaj broj pomnožiti samo sa dva puta i doći ćemo do poražavajuće cifre.
Ono što javnim kuhinjama stvara probleme je Zakon o PDV-u koji ograničava firme da doniraju hranu pred istek roka, jer se na istu plaća 17 posto.
– S obzirom na mnogobrojne zahtjeve, između ostalog i javnih kuhinja, predvidjeli smo da je u nacrt novog zakona uvršteno da se na hranu, koja je pred istek roka, da mogućnost oslobađanja od plaćanja PDV-a – rekao je Ratko Kovačević iz UIO BiH.
Prema podacima UN-a oko 15 posto građana u našoj zemlji živi u apsolutnom siromaštvu, dok su oko pola miliona ljudi u Bosni i Hercegovini korisnici nekog vida socijalne pomoći. Najviše smeta to što će iz kruga siromaštva posebno u sadašnjim uvjetima teško biti izaći, a otvaranje novih javnih kuhinja svakako nije nešto čime jedno društvo treba da se ponosi.
