viteski.ba logo
Zrak u vitezu
OGLAS
Vrijeme objave: 11.12.22 @ 21:30

Iz Granične policije BiH navode kako je pojačan pritisak posljednja tri mjeseca. Hrvatski ministar Božinović smatra da su krizu dodatno produbile odluke vlasti susjeda o liberalizaciji viznog režima

OGLAS

Nedavno je Granična policija Bosne i Hercegovine spasila 33 državljanina Afganistana zarobljena na rijeci Drini koja je prijetila potopiti ih zbog porasta vodostaja, piše Večernji list BiH. Koristeći posebnu opremu pripadnici Granične policije i Civilne zaštite iz Zvornika su ih sve spasili, a šestorica su tek imala manjih zdravstvenih problema. To je tek jedna od više desetaka priča koje svjedoče o drastičnom povećanju broja migranata “balkanskom rutom”. Europska služba za migracije objavila je kako je zapadni Balkan postao najaktivnija ilegalna ruta prema Europskoj uniji sa zabilježenih 22.318 slučajeva u listopadu, što predstavlja porast od čak 159% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Istodobno, tri puta manje migranata stiglo je u istom mjesecu u Italiju, a zanemariv broj kroz Španjolsku odnosno Tursku.

Oglas

– Mjesečarimo u migracijsku krizu. Ilegalni prelasci granice najintenzivniji su od 2016., a prihvatni centri u sjevernoj Europi su puni. Ako ne riješimo probleme na vanjskim granicama, u opasnosti je i otvoreni Schengen. Moramo odmah usvojiti pakt o migracijama – upozorio je i vođa Europske pučke stranke u Europskom parlamentu Manfred Weber. Iz Granične policije BiH navode kako se posebno primijeti povećani priljev migranata u posljednja tri mjeseca. – Početkom ove godine migracijski pritisak bio je manjeg intenziteta u odnosu na prethodnu godinu, međutim, podaci o nezakonitim migracijama tijekom posljednja tri mjeseca upućuju na određeno povećanje migracijskog pritiska na području BiH u odnosu na isto razdoblje prošle godine – navela je za Večernjak glasnogovornica Granične policije BiH Franka Vican Bošković. Prema njezinim riječima, od početka godine pripadnici Granične policije BiH odvratili su više od 5400 osoba od pokušaja nezakonitog prelaska državne granice, s tim da ih je najviše odvraćeno upravo u posljednja tri mjeseca – kolovozu, rujnu i listopadu. – Zabilježen je određen pad broja državljana Pakistana koji su u prethodnim godinama bili pri samom vrhu, a porast broja državljana Burundija, Indije, Kube. Najveći broj nezakonitih migranata otkriven je izvan područja graničnih prijelaza, tj. u graničnom pojasu. Učestali su i pokušaji krijumčarenja te skrivanja migranata u teretnim motornim vozilima, gdje se skrivaju u prikolice teretnih vozila, cisterne i podvozje samih vozila. Ti slučajevi su najčešće evidentirani na područjima postrojbi granične policije Orašje, Brod, Šamac, Gradiška, kao i Zvornik – navela je glasnogovornica Granične policije BiH. Problematično je to što se ponovno aktivira zapadnobalkanska ruta, kojom je prije pet godina više od milijun izbjeglica došlo u EU iako je bila formalno zatvorena. Još se mnogi pokušavaju dokopati Europe u bijegu pred ratovima, prirodnim katastrofama i neimaštinom. Na ovaj problem upozorio je i ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović nakon susreta s kolegama iz zemalja članica Europske unije. Božinović očekuje da će EU izaći s akcijskim planom za zapadnobalkansku rutu početkom prosinca.

Ako se EU ne postavi zajednički prema pitanju migracija i ako se ne donesu odgovarajući dokumenti, ponajprije novi pakt o migracijama i azilu, Božinović smatra da bi kriza mogla eskalirati. Europska komisija je sredinom studenoga objavila akcijski plan za srednjomediteransku rutu s nizom mjera čiji je cilj smanjiti broj ilegalnih prelazaka preko Sredozemlja i pojačati solidarnost među državama članicama. Božinović je rekao da se Zagreb zauzima za to da se svi migranti registriraju, ne samo na vanjskim granicama EU nego da u to treba uključiti i susjedne zemlje iz regije. Po njegovu mišljenju, jedan od većih razloga zašto je došlo do porasta migrantskog pritiska na zapadnobalkanskoj ruti je “liberalizacija viznog režima u Srbiji i BiH”. Porast broja ilegalnih migranata događa se u trenutku kada Hrvatska očekuje postati dio schengenskog prostora, što bi onda moglo dodatno postrožiti uvjete na granicama. •

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oglasi
LM