Prije točno 46. godina, na današnji dan, 18. siječnja, u zrakoplovnoj nesreći na planini Inač kod Fojnice poginuo je tadašnji predsjednik Saveznog izvršnog vjeća (SIV) Džemal Bijedić.
Zajedno s njim stradali su i njegova supruga Razija i šest članova posade, među kojima i Džemin bliski suradnik dr. Smajo Hrle.
Zrakoplov je bio na putu za Sarajevo iz Beograda, jer je taj dan Bijedić prisustvovao ispraćaju Josipa Broza Tita u Libiju. Zbog navodnih loših vremenskih uvjeta, zrakoplov je udario u sami vrh planine Inač, prepolovio se i eksplodirao. U izvještaju o nesreći, Tanjug je prvi javio da su svi putnici poginuli.
Iako će istraga pokazati da je do tragedije doveo “ljudski faktor”, do danas traju dileme i prijepori, je li se radilo o pukoj nesreći ili su, s obzirom na kasniju nesreću BiH, zavjerenici umiješali svoje prste, bojeći se Bijedićevog utjecaja kod Tita.
Autor ovih redaka Faruk Vele prenio je ranije izjave u međuvremenu preminulog Bijedićevog rođaka Bahrudina koji je govorio o strahovima Džeme da će biti ubijen.
Ipak, prof. dr. Husnija Kamberović, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, autor političke biografije Džemala Bijedića, kazao je ranije za Radiosarajevo.ba da nije “pristalica teorija zavjere vezano za pogibiju Džemala Bijedića”.
“Imao je protivnika, naravno, ali mislim da je tada politički odnos bio takav da je malo vjerojatno da bi ti njegovi protivnici bili u prilici ići toliko daleko da organiziraju tako široku zavjeru koja bi rezultirala Bijedićevim ubojstvom. Bijedić je imao beskrajno Titovo povjerenje, a Tito je, ipak, kontrolirao procese u obavještajnoj zajednici. Službeni izvještaj, s kojim se usuglasio i Tito, kada su mu ga predočili, kazivao je, ipak, na ‘ljudski faktor’ u toj zrakoplovnoj nesreći. Ali, kada su u pitanje nesreće u kojima poginu tako velike ličnost, uvijek se otvara mašta i razvijaju teorije zavjere. I uvijek će biti ljudi koji je u te teorije vjerovati”, rekao je Kamberović.
