Prekomjerno korištenje mobilnih telefona i manjak fizičke aktivnosti glavni su uzroci govornih problema sve više mališana u Srpskoj, ali i općenito u BiH što su pokazali i rezultati sistematskih pregleda za upis u školu. Specijalista pedijatar u banjalučkom Domu zdravlja Milka Ćojanović za “Glas Srpske” kaže da suvremeni način života često prepreka zdravog odrastanja, jer djeca već od devetog mjeseca života kreću da koriste tablete i telefone, a to je jednosmjerna komunikacija.- Djeci treba dvosmjerna komunikacija – rekla je Ćojanovićeva, naglasivši da su problemi u govoru kod dosta budućih prvačića otkriju na sistematskom pregledu za upis u školu, a ako pedijatri uoče zaostajanje u govoru i u ranijoj dobi, djecu upućuju logopedu.
Malo je logopeda, poručuje ona, pa su roditelji često prinuđeni da pomoć potraže privatno, a tretmani su skupi. – S mališanima treba pričati, jer oni uče gledanjem i slušanjem. Telefon nikako nije rješenje. Oni ranije progovaraju neke engleske riječi nego naše, iz prostog razloga jer gledaju crtane filmove, greška je što roditelji forsiraju strani jezik u odnosu na maternji. Mora se razgovarati s djecom, vratiti ritual da gledaju slike, slikovnice, da se s njima priča, da imaju povratnu informaciju – kazala je Ćojanovićeva. Pedijatar s iskustvom dugim četiri decenije ističe da je problem i komunikacija među djecom, jer se mnogi ne igraju zajedno i ne slušaju jedni druge. – Kod onih koji su fizički aktivni nije tako, jer kada se djeca igraju s loptom i kada trče, onda su i motorički mnogo spretniji. Oponašanje junaka iz crtanih nigdje ne vodi, a djeca to prihvate, nažalost, pa je i nasilnost prisutna, jer mališani dobro pamte – naglašava ona i dodaje da roditelji moraju da rade više s djecom kod kuće i da komuniciraju. Logoped Marina Gavrić Govedarica rekla je za “Glas” da su najčešći problemi zbog kojih joj se roditelji obraćaju kašnjenje u progovaranju, odnosno stagniranje daljeg razvoja govora u uzrastu od druge do četvrte godine.- Izostanak komunikacije i interakcije s drugom djecom, kao i nerazvijeni socioemocionalni odnosi samo su neki od problema. Predškolci uglavnom kubure sa nepravilno artikuliranim glasovima i nedovoljno usvojenim vještinama, a kao vodeći problem u školskom uzrastu su poteškoće s čitanjem i pisanjem uzrokovane online nastavom u vrijeme pandemije – rekla je Gavrić Govedarica. Dodaje i da uzroci kašnjenja govorno-jezičkog razvoja mogu biti višestruki, od onih organskih, porođajne traume i povrede, patološke bolesti majke, ali i genetike.- Izloženost multimedijalnom sadržaju generalno predstavlja vodeći problem u svijetu, ne samo po razvoj govora i uopćeno psihomotorni razvoj djece nego i kod odraslih. Većina ljudi koristi prekomjerno društvene mreže i na taj način opterećuje mozak nepotrebnim informacijama pa dolazi do sve slabijeg pamćenja, poremećaja pažnje i koncentracije – rekla je Gavrić Govedarica. Apostrofira da prevelika izloženost male djece pred TV ekranima izaziva dugoročne posljedice na razvoj djeteta, što se prvo odražava na razvoj govora, a potom dolazi do izražaja neadekvatno razvijena senzomotorna percepcija. Psiholog Aleksandar Milić kazao je da su zastoji u psihofizičkom razvoju povezani s kretanjem, aktivnostima i govorom, razmišljanjem i mogućnostima shvaćanja. Djeca često dožive i strah pa nastane blokada. – Svaka pasivizacija u odnosu na dječju igru je šteta i ne razvija ih. Manje su roditelji s djecom, a i kada su zajedno, onda im dozvole da provode više vremena uz mobilne telefone i igrice. Čak opažaju i ono nerealno, što je dodatna opasnost, uz to sadržaji koji imaju traumatizaciju usporavaju ih i imaju na njih negativni utjecaj – rekao je Milić. Logopedi poručuju roditeljima da provode što više kvalitetnog vremena s djecom. – Ograničite upotrebu multimedijalnih sadržaja, uključite djecu u sve aktivnosti kojima se bavite, omogućite im da što više vremena provode vani – da trče, skaču pa čak i padaju, jer djeca uče iz iskustva. I ono najvažnije, pričajte djeci i s djecom – naglašava Marina Gavrić Govedarica.
