Trenutačno nitko ne može biti pametan – to je bila prva rečenica Tihomira Matoševića, jednoga od najuspješnijih naftnih trgovaca u ovoj zemlji i vlasnika crpki Tioil, vezano za situaciju na tržištu nafte, a prema kojoj su naše oči itekako uperene jer od onih vremena kada smo benzin i dizel plaćali do dvije marke, a kada bi otišlo preko nervoza bi bila itekako jaka, sada smo na cijeni od 3 do 3,50 KM i nema naznaka da će se nešto u skorije vrijeme promijeniti. Istina je da je benzin jeftiniji, no i to ima svoje razloge, potražnja na tržištu je mala, zbog dizela mnogo više cisterni ide u nabavu.
Matošević nam govori kako se dugoročno ni za tri dana ne može točno predvidjeti neki događaj kada su nafta i energenti u pitanju, a kamoli spominjati situaciju u kontekstu zime, konkretno iz kuta BiH. U svijetu se pak debelo analizira situacija, od političkih vlasti koje imaju razumijevanja za svoje građane, pa im pokušavaju olakšati na razne načine da vožnja cestama i autocestama, plovidba i let ne prestanu, do stručnjaka koji pokušavaju utjecati na smirivanje situacije koja bi ublažila visoke cijene. Cijene nafte prošlog i pretprošlog tjedna na svjetskom tržištu bile su praktički iste. Barel je na londonskom tržištu bio 92,84 dolara, a na američkom 86,79 dolara. Cijene su, kako se navodi, bile pod pritiskom zbog straha trgovaca od usporavanja gospodarstva zbog borbe protiv inflacije, s obzirom na to da je Europska središnja banka s tim ciljem prošlog četvrtka povećala kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, dok je Američka središnja banka (Fed) također najavila da predano radi na suzbijanju inflacije i nastavku zaoštravanja monetarne politike dok u tome ne uspije. U prijevodu, agresivno povećavanje kamatnih stopa, a ono je već sada na najvišim razinama u više od 40 godina. Novo agresivno povećanje kamatnih stopa, treće u nizu, očekuje se 20. i 21. rujna, i to za 0,75 postotnih bodova, u rasponu od 3 do 3,25 posto. I zbog tih poteza analitičari očekuju slabljenje potražnje za naftom. Optimizmu ne pridonose ni stalne mjere Kine protiv COVID-19 posljednjih mjeseci jer kada u najmnogoljudnijoj zemlji nema potražnje nafte, jasno je da će se to odraziti na cijeli svijet, a kako bi je i bilo kada, primjerice, u gradu Chengduu gdje živi 21 milijun stanovnika automobili i ne voze zbog stroge karantene, dok su i u drugim dijelovima zemlje žitelji upozoreni da izbjegavaju putovanja. Uz sve to Rusija prijeti potpunom obustavom izvoza
drukciji.ba
