spot_img
spot_img
spot_img
Vitez
raštrkani oblaci
18.4 ° C
18.4 °
18.4 °
74 %
2.2kmh
36 %
Uto
30 °
Sri
32 °
Čet
36 °
Pet
30 °
Sub
21 °

Velika analiza/ Rat je dosad koštao više od bilijun dolara: Tko su pobjednici, a tko gubitnici?

- Oglasi -
- Oglasi -

Nezahvalno je o ratu pisati u brojkama. Nehumano ga je pretvarati u statistiku. Kao što o standardu više govore jedna pogrbljena leđa iznad kontejnera nego procjena BDP-a, tako ni rat nisu ove brojke koje analiziramo, nego je svaka osobna tragedija svemir za sebe. Često se u ratovima parafrazira izreka: “Smrt jednog čovjeka je tragedija, smrt milijuna – statistika”. Pripisuju je Staljinu, a nešto više od mjeseca dana od početka invazije koju je pokrenuo njegov zemljak, službena statistika UN-a broji 3527 civilnih žrtava u Ukrajini, najmanje 4000 poginulih ukrajinskih vojnika i više od 10.000 poginulih Rusa, piše Večernji list. Procjenjuje se da agresora svaki dan rata stoji 20-ak milijardi dolara, što bi dosad iznosilo 800 milijardi dolara, štetu na infrastrukturi UN procjenjuje na više od 100 milijardi dolara, a uzmu li se u obzir poskupljenja energenata i hrane, materijalna šteta rata premašuje 1000 milijardi (bilijun) dolara!

Cijene nafte rasle su od 24. veljače na globalnoj razini 33%, plina 85% u Europi, 20% u Sjevernoj Americi, cijene ugljena 80%, metala 11%, a hrane 6%, s ekstremnim poskupljenjem pšenice za 90% i kukuruza za 40%. Gnojivo je 30% skuplje. Burze su se zacrvenile, promijenjeni su odnosi među valutama, a ulagački apetiti ušli su u zonu – posta. Projekcije UNDP-a govore da će u Ukrajini biti pogođeno 18 milijuna ljudi, prognoziraju više od sedam milijuna raseljenih. Prema izvješću OECD-a “Ekonomski i društveni utjecaj i implikacije politike rata u Ukrajini” dosadašnji su sukobi u drugim zemljama (Irak, Sirija i Jemen) rezultirali godišnjim padom BDP-a od 25 do 40%. Što nas globalno očekuje? Koga će najviše pogoditi financijske posljedice, a tko će biti – “psi rata”? Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu podsjeća za Večernjak je i prije rata u Ukrajini svijet bio na putanji inflacijske spirale i usporavanja rasta zbog ekspanzivne monetarne politike i pandemije koronavirusa. – Rat je to ubrzao, ali i unio neke dugoročne tektonske promjene koje će vrlo izgledno dovesti do usporavanja globalnog rasta, posebno u Europi. To je deglobalizacija, dupliciranje i poskupljenje lanaca opskrbe. Rast će izdaci za naoružanje, a nestat će i povjerenje u temeljne institucije Bretton Woodsa, postulata monetarne i globalne politike; tečaja, Svjetske banke… – smatra Lovrinčević i dodaje da je to još dobar scenarij koji ne uključuje širenje i učinke manjka hrane, radikalnog pada standarda, gladi i bolesti te političke turbulencije, posebno u zemljama gdje su one već prisutne, na sjeveru Afrike i Bliskom istoku. – Ukrajina gubi skoro sve, prestaje egzistirati u obliku u kojem je postojala i postaje rizično područje za posao i nakon rata koje će godinama biti “zamrznuto”. Rusija ekonomski gubi jako puno, zaustavlja se proces povijesnog povezivanja s Europom, a Europa ostaje bez energetske osnovice, pouzdane i jeftine. U baltičkim zemljama dugoročno neće biti investicija – prognozira. No, postoje i dobitnici. – Kina dobiva najviše. Repozicioniranje u globalnim okvirima i dugoročno jeftinu i pouzdanu energetsku i sirovinsku osnovicu iz Rusije. Prerasta u istinskog svjetskog lidera što će vrlo brzo dovesti do novih tenzija i aspiracija prema okružju. A to je i uvod u novi valutni rat: kineski huan je u međunarodnim transakcijama sad vrlo malo prisutan s obzirom na značaj Kine. Njoj je ovo palo u krilo kao poklon, i kratkoročno i dugoročno je pobjednik! – ističe makroekonomist za Večernji list. SAD je, kaže, dobitnik kratkoročno zbog visokih cijena energenata koje izvoze i poljoprivrednih proizvoda koji će se tražiti bez obzira bili GMO ili ne jer će Europa spustiti standarde. No, srednjoročno u Kini dobiva jačeg i opasnijeg protivnika od Rusije jer je i ekonomska sila.

- Oglasi -

Na dobitku bi mogli biti i Brazil i Argentina zbog poljoprivredne proizvodnje, neke afričke zemlje zbog proizvodnje metala, Katar i Alžir zbog plina. Najkonkurentnije europske ekonomije preko noći će se pretvoriti u nekonkurentne. Njemačka je najviše na udaru. Hrvatska, ističe Lovrinčević, nije u skupini energetski najsiromašnijih, ali ni samodostatnih. Negdje smo u sredini. Što se tiče poljoprivrede, malo i iznad te sredine, no najveći udar doći će nam kroz pad standarda turistički emitivnih zemalja EU jer Nijemci i Austrijanci preventivno štede, a ni prekooceanski putnici neće riskirati s putovanjem u istočnu Europu. – No svaki scenarij koji pretpostavlja izbjegavanje daljnjeg širenja i upotrebu nuklearnog oružja je dobar. U situaciji smo da kažem da su stagflacija i pad standarda dobar scenarij – kaže analitičar koji najvećim gubitnicima smatra srednji sloj novih članica EU. – Oni su se počeli ponašati kao srednji sloj razvijenih članica: putovati, jesti u restoranima, mijenjati automobile svakih 6 do 7 godina. Sad su izbačeni iz toga. Auto kao trajno potrošno dobro postaje investicijsko dobro, nedostupno, kao i stanovi zbog rasta cijena materijala. Slijedi dodatno raslojavanje i još veća nejednakost. Dio krimena je, kaže, i na Europskom parlamentu. – Minski sporazum sad se čini benignim zahtjevom, a najjednostavnije ga je bilo potpisati. Ali EP se bavio standardizacijom veličine krastavaca i sadržajem Nutelle, a ne sigurnosnim pitanjima. To je grijeh nečinjenja – oštar je ekonomist.

- Oglasi -

- Oglasi -
spot_imgspot_img
spot_img

NAJNOVIJE OBJAVE

error: Sadržaj je zaštićen.