Posljednje nedjelje listopada je počelo i zimsko računanje vremena. Dakle, kazaljku smo vratili jedan sat unatrag u tri sata ujutru, ali zašto to zapravo radimo?Zimsko računanje vremena počelo je u noći sa subote, 29. listopada, na nedjelju, 30. listopada, kada su se kazaljke pomjerile sat vremena unatrag.
Ljetno računanje vremena svake godine završava se 30. listopada u tri sata ujutro, kada se pomjeranjem za jedan sat unazad vrijeme računa kao dva sata. Zimsko računanje vremena završava se posljednjeg vikenda u ožujku, kada pomjeranjem kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno računanje vremena. Europski parlament podržao je još u ožujku 2019. godine prijedlog Direktive kojom se od 2021. na visini EU-a ukida polugodišnje pomjeranje sata, a zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnjeg ili zimskog računanja vremena. Ali to pitanje je ostalo u Vijeću EU, pa će se i 2022. nastaviti kao i ranije – kazaljke se pomijeraju za jedan sat unatrag sa subote na nedelju. Čini se da u okolnostima nedavnih kriza, od pandemije koronavirusa do rata u Ukrajini i energetske krize, dogovor zemalja članica EU po ovom pitanju nije prioritet. Istraživanja pokazuju da se zbog pomjeranja sata ljudi uglavnom osjećaju lošije i pate od poremećaja tzv. cirkadijalnog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju se umorno. Djeca i stariji su najviše pogođeni. U poljoprivredi, promjena sata negativno utiče na prinose usjeva i dobrobit životinja i remeti bioritam stoke, što, na primjer, utiče na mužnju krava. Od zemljopisnog položaja zemlje ovisi hoće izabrati stalno ljetno ili zimsko računanje vremena.
Na primjer, kada bi sve zemlje iz srednjoeuropske vremenske zone usvojile stalno ljetno računanje vremena, u Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj sunce ne bi izlazilo do sredine jutra zimi, a u sjeverozapadnoj Španjolskoj oko 10 sati. U slučaju izbora zimskog računanja vremena, sunce bi ljeti izlazilo u tri sata ujutru na istoku Poljske. Kako je počelo? Političar Benjamin Franklin je 1784. godine prvi došao na ideju pomjeranja vremena. On je smatrao da će ljudi uštedjeti na svijećama ako ustanu sat vremena ranije. Nije bio jedini koji je tako razmišljao. George Vernon Hudson, novozelanski entomolog i astronom, je 1895. predložio da se kazaljke pomjeraju čak dva sata unaprijed jer mu je trebala sunčeva svjetlost kako bi poslijepodne mogao da sakuplja insekte. Tako je razmišljao i Britanac William Wilet, graditelj i ljubitelj golfa i boravka u prirodi. Mislio je da bi pomjeranje kazaljke unaprijed omogućio ljudima da više vremena provode u prirodi. Tako je tijekom Prvog svjetskog rata njegova ideja realizirana. Razlog je bila ušteda energetskih resursa tokom ratovanja. U Europi je to prvo uradila Njemačka, a zatim i Velika Britanija, Rusija i Sjedinjene Američke Države, podsjeća B92.
