Nešto više od 51 posto učenika osnovnih škola poznaje osnove prometne kulture, njih 47,1 posto djelomično poznaje osnove prometne kulture, dok tek mali postotak uopće ne poznaje osnove prometne kulture, pokazalo je jedno nedavno istraživanje, piše Večernji list BiH. Zanimljivo je i da 44,1 posto učenika smatra kako su u potpunosti upoznati s opasnostima koje proizlaze iz svakodnevnog sudjelovanja u prometu, dok je njih 54,4 posto djelomično upoznato s tim opasnostima. Zanemariv je broj učenika koji nisu upoznati s opasnostima koje proizlaze iz svakodnevnog sudjelovanja u prometu. Znanje učenika iz prometne kulture, pokazalo je ovo istraživanje, popravila je prometna sekcija tijekom koje nastavnici posvećuju pozornost ugroženosti djece i mladih u prometu, međutim, rezultati govore kako je potrebno još više raditi s učenicima o ovoj temi, kako bi svi bili u potpunosti obrazovani po pitanju prometne kulture, čime bi se smanjio broj stradavanja djece na cestama Bosne i Hercegovine. Ovo istraživanje je rađeno među učenicima osnovnih škola u Sarajevskoj županiji te je pokazalo prednosti postojanja stalnog ili improviziranog poligona u krugu škole. Naime, čak 88,2 posto ispitanika potvrdilo je da postojanje školskog poligona utječe na razvijanje svijesti o sigurnosti u prometu, njih 8,8 posto smatra da uporaba navedenog poligona samo djelomično utječe na navedeno. Što znači da su mladi koji su tijekom svog školovanja imali pristup školskom poligonu razvili veću svijest o sigurnosti u prometu, navodi se u stručnom biltenu IPI-ja “Instituta za gospodarski inženjering”. Porazna je činjenica da u Bosni i Hercegovini svaka treća osoba koja umre u dobi od 1 do 19 godina umre od posljedica ozljeda nastalih uslijed prometnih nesreća.
Najviše djeca ginu u svojstvu putnika, zatim pješaka i rijetko u svojstvu vozača. “Zadnjih godina bilježi se porast stradanja djece u svojstvu putnika. U ovom slučaju posebno veliku odgovornost snose odrasli vozači, najčešće roditelji. Mladi vozači (18 – 24 godine) predstavljaju poseban problem zbog njihovog visokog udjela u uzrokovanju teških prometnih nesreća, a najčešći razlog je nepoštivanje brzine. Ovaj se problem pokušava riješiti postupno kroz zakonsku regulativu, edukaciju i stalni nadzor”, navodi se u spomenutom stručnom biltenu. Dalje se ističe kako većina školskih institucija osnove i poznavanje prometa i stjecanje prometne kulture provodi kroz prometne sekcije, što je nedovoljno da bi se obuhvatilo cjelokupnu populaciju ovog uzrasta. Nastavne discipline, kao što su prometni odgoj ili prometna kultura, trebaju biti osnova za nastavne planove koji će biti obveza u svim osnovnim školama te dio odabranih poglavlja u srednjim školama, smatraju stručnjaci. – Tako pripremljeni osnovnoškolci i upozoreni srednjoškolci bi se mogli nositi s problemima iz prometa. Naime, ako ostanu u kategoriji pješaka, najčešće više neće imati mogućnost edukacije o prometu, osim ako ne započnu razvoj u smjeru srednjih škola i fakulteta iz te oblasti – ističe se. Preporučuju predškolskom djetetu davati ona znanja koja su dostupna njegovom intelektu. Jedna od preporuka je i razvijanje samostalnosti, opreznosti…
