Alexa Schumann je mislila da zna šta može očekivati kada je odlučila da se obrazuje za njegovateljicu. Ova 25-godišnjakinja je sve do trenutka kada je pandemija paralizirala turistički sektor, imala stalni posao u hotelskom menadžmentu na jednom ostrvu. Tražila je neku alternativu i odlučila da se prekvalificira: za zanimanje medicinske sestre.
,,Svjesno sam odabrala sustavno relevantnu profesiju. I pošto sam stalno slušala o nedostatku medicinskog osoblja u sektoru njege starih i iznemoglih, pomislila sam: tamo sada traže radnike”, kazala je Schumann.
Nekoliko članova njene obitelji, već je radilo u tom sektoru zdravstva. Schuman je imala grubu predstavu o tome šta je može očekivati.
,,Bilo mi je jasno da je to fizički i psihički zahtjevan posao sa fleksibilnim radnim vremenom. Ali o tome kako sve u stvarnosti izgleda nisam mogla ni sanjati”, dodala je Schumann.
I za Lenu Wahlen iz Kelna, zanimanje medicinske sestre je zapravo bio drugi izbor. Budući da prosjek njenih ocjena nije bio dovoljno dobar za poziv nastavnice u osnovnoj školi, odlučila se 2013. godine školovati za njegovateljicu.
,,Željela sam raditi nešto na socijalnom planu, nešto što bi predstavljalo dobrobit za društvo”, kazala je ova 28-godišnjakinja. Međutim, njena predstava radne svakodnevice bila je potpuno iskrivljena. ,,Već nakon samo nekoliko mjeseci nazvala sam majku i rekla joj da mi malo nedostaje da odustanem”, dodala je ona. Tada je na njenom odjeljenju umro jedan od pacijenata, koga su Lena i njena kolegica oprale i pripremile.
“Krećemo se ka katastrofi”
Edith Kühnle zna za mnogo takvih priča. Ona je na čelu Bonskog udruženja njegovatelja i zdravstvenih radnika, u sklopu koga, između ostalog, djeluje i škola za njegovatelje. Poseban izazov za one koji se obrazuju predstavljaju okvirni uvjeti rada u bolnicama i ustanovama za njegu.
,,Nema dovoljno osoblja. To ima za posljedicu da oni koji se obrazuju često ne dobijaju praktična uputstva koja su im potrebna”, kazala je Kühnle. Mnogi od njih su frustrirani jer nisu u stanju da pruže svakodnevnu njegu na način na koji su naučili. “Govore mi: svjesno smo se odlučili da radimo ovaj posao, ali…”
Ona zahtijeva od političara poseban investicijski program koji bi omogućio institucijama da dobro obuče osoblje i kasnije ga zadrže. Ideja je mnogo: početna plaća od 4000 eura, poreske olakšice za njeovatelje ili tjedan sa radnim vremenom od samo 35 sati, kako bi se oni rasteretili.
,,Sa moje točke gledišta, krećemo se ka katastrofi. Ne znam tko će nas za 20 godina njegovati”, dodala je Kühnle.
Mnogi odustaju
U 2021. godini 61.458 osoba u Njemačkoj započelo je obrazovanje za njegovatelje, pokazuju podaci Saveznog zavoda za statistiku. To je sedam posto više nego 2020. godine. Na web-stranici Saveznog ministarstva za obitelj, starije, žene i mlade, ti podaci se tumače na sljedeći način: “Brojevi pokazuju da su novi obrazovni smjerovi za njegovatelje po Zakonu o njegovateljskim zanimanjima atraktivni, kao i da mjere za popularizaciju tih zanimanja imaju efekta”.
Međutim, ne završavaju svi započeto obrazovanje. A neki kasnije napuštaju posao. Schumann je izobrazbu za njegovateljicu počela 2020. godine i rekla je da je pola njenog razreda već odustalo od daljeg školovanja.
Njegovateljica Wahlen dodala je da je u njenom razredu bilo mnogo maturanata koji su željeli poboljšati svoj numerus clausus za studij medicine i nisu namjeravali duže vrijeme ostati u toj struci.
Borba za bolje uvjete rada
Alexa Schumann i Lena Wahlen, uprkos svemu, ostaju u toj struci. Obje su našle svoj vlastiti put da se nose sa sustavom. Schumann je aktivna u strukovnom sindikatu, sudjelovala je i u štrajku na sveučilišnim bolnicama u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji tijekom koga su zahtijevane dodatne olakšice. “Ja sam borac te kroz radne sporove i privlačenjem političke pažnje nastojim promijeniti zdravstveni sustav. Zato ne odustajem i prolazim kroz sve to.”
Wahlen je rad u smjenama na odjeljenju za njegu zamijenila poslom u takozvanoj funkcionalnoj službi. Nakon nekoliko godina, primijetila je da zbog posla zapostavlja zdravlje i društveni život. Rado bi, naglašava, radila skraćeno radno vrijeme. Sa neto plaćom od 1800 eura mjesečno tijekom prve dvije godine rada, međutim, to financijski nije bilo moguće. Želja joj je, da stekne akademsko zvanje u njegovateljskoj profesiji, te mogućnost da se specijalizira kao medicinska sestra, kako bi mogla preuzeti veću odgovornost, ali i više zarađivati.
,,Ovo je sjajan posao, strukovno zanimljiv, a pomaže da se dalje razvijaš i kao osoba”. To je, kako je istaknula, Wahlen, jedini razlog zašto nikada nije odustala.
