Neke bolesti od kojih ljudi danas umiru ili trpe teške posljedice uskoro će se moći liječiti. I to nije znanstvena fantastika ni daleka budućnost jer se trenutačno u svijetu radi na razvoju više od 8000 lijekova. Samo u Europi inovativna farmaceutska industrija ulaže oko 41,5 milijardi eura godišnje u istraživanje i razvoj. Tijekom prošle, 2021. godine Europska agencija za lijekove EMA izdala je odobrenje za stavljanje u promet 92 nova lijeka, od kojih 54 sadrže nove djelatne tvari, piše Večernji list BiH.
Zdravstveni sustavi morat će se velikom brzinom prilagoditi znanstveno-tehnološkoj revoluciji kako bi pacijenti mogli konzumirati rezultate dugogodišnjih istraživanja koja već danas mijenjaju načine liječenja do jučer neizlječivih bolesti. To posebno vrijedi za zemlje poput Bosne i Hercegovine s velikim udjelom starijeg stanovništva, za koje su tipične zdravstvene tegobe poput demencije i onkoloških bolesti. U svijetu postoji više od 500 lijekova koji se testiraju u raznim područjima, s naglaskom na onkologiju i rijetke bolesti. Imunoterapije, terapije CAR-T stanicama, ali i upotreba mRNA cjepiva u liječenju raka, posebice agresivnih tipova poput glioblastoma, ponudit će novu nadu i terapijske opcije oboljelima. No, Bosna i Hercegovina u svemu kasni za ostatkom Europe, pa i u dostupnosti inovativnih lijekova. BiH u prosjeku čeka na inovativni lijek tri godine. Ana Petrović, direktorica Udruge inovativnih farmaceutskih proizvođača lijekova u BiH, za N1 kaže da nakon središnjeg odobrenja EMA-e lijekovi stižu u BiH u prosjeku za 876 dana te nakon toga trebaju biti uvršteni na liste. Usporedbe radi, ti lijekovi u Hrvatskoj postaju dostupni nakon prosječno 479 dana. S inovativnim lijekom pacijentima se omogućuje dulji život. U Bosni i Hercegovini ne postoji registar za rijetke bolesti, pa ni uvid u broj oboljelih od tih bolesti. Uvažavajući definicije rijetkih bolesti kojima se koristi i Europska unija te kriterije za rijetke bolesti, procjenjuje se da bi samo u Federaciji BiH oko 150.000 – 180.000 stanovnika moglo biti pogođeno nekom od rijetkih bolesti (6 – 8% stanovništva). Upravo za liječenje rijetkih bolesti, ali i karcinoma, ključni su inovativni lijekovi.
– U BiH nisu svi podaci dostupni, ne postoje registri pacijenata ni za najučestalija oboljenja. Rade se neka predviđanja, a nitko se ne bavi predviđanjem stalnog broja pacijenata. Ne postavlja se pacijent u središte sustava – govori Petrović ističući kako nemamo registar. Gdje se troši novac i na što se troši, pita se Petrović. – Nemamo kvalitetnu analitiku. Potrebno je da država odredi strategiju kako će u budućnosti financirati zdravstvo. Mi smo u najvećem broju generička zemlja, gdje se liječimo generičkim lijekovima – navela je ona. U prosjeku, istaknula je Petrović, prođu tri godine dok pravi inovativni lijek dođe do pacijenata u Bosni i Hercegovini. – Inovativni lijek je lijek kompanija koje su članice Udruge i BiH treba biti sretna što ima 10 prisutnih kompanija, one stvaraju nove lijekove. Ti lijekovi budu pod patentnom zaštitom, nakon čega generički proizvođači dobivaju priliku otkupiti licenciju i praviti generičke lijekove i normalne lijekove s puno nižim cijenama. I generička industrija služi nam štedjeti novac kako bi se taj novac ponovno investirao u novi lijek – zaključila je Petrović. U svijetu se sve više za liječenje oboljelih od karcinoma koriste pametni lijekovi, ciljana terapija, međutim, ti lijekovi su izuzetno skupi. Među lijekove koji dolaze u idućim godinama spadaju oni za Alzheimerovu bolest. Stižu i nove terapije za multiplu sklerozu. Trenutačni tretmani MS-a usmjereni su na sprečavanje recidiva i općenito usporavanje napredovanja bolesti. Ključno obećanje remijelinizirajućih terapija jest njihov potencijal da poprave mijelinsku ovojnicu oštećenu MS-om i stoga obnove neke od ključnih funkcija pacijenata kao što su pokretljivost, kognitivne sposobnosti i vid. Intenzivno se razvija i genska terapija.
