Kako se posljednjih dana učestalo govori o mogućnosti nuklearnog napada u Europi te o potrebi zaštite života i zdravlja, brojni stanovnici diljem Europe pa tako i BiH požurili su u ljekarne kako bi si osigurali pripravke s jodom, piše Večernji list BiH.
Povećana potražnja
Posljednjih nekoliko dana znatno je povećanja potražnja za lijekovima s jodom, potvrđeno je to Feni iz gradskih i privatnih ljekarni u Mostaru, ističući kako građani na internetu čitaju kako bi im jod mogao pomoći u slučaju nuklearnog napada. – Jako se povećala potražnja za jodom posljednjih nekoliko dana. Ljudi čak zovu i pitaju imamo li ga na stanju. To je totalno krivo i slično situaciji kad su ljudi na početku pandemije koronavirusa na svoju ruku tražili i uzimali antibiotike – kazali su Feni iz Gradske ljekarne Mostar. Ističu kako bi takav pristup mogao imati suprotan učinak jer samostalno uzimanje ovakvog lijeka može imati više štete nego koristi. – Jod bi imao djelotvoran učinak samo ako se konzumira pola sata prije nuklearnog napada. Ako se uzima nekontrolirano i neumjereno, mogao bi samo naštetiti – ističu iz jedne privatne mostarske ljekarne. Navode kako se daje isključivo na recept jer je registriran kao pomoćno ljekovito sredstvo. To su istaknuli i iz Hrvatske liječničke komore dodajući kako je opasno da građani jod sami koriste i doziraju ga te da trenutačno ne postoji nikakva zdravstvena potreba za njegovim uzimanjem. Inače, tablete joda mogu izazvati opasne nuspojave, a u slučaju nuklearnog incidenta one nisu lijek koji se koristi za cijelo stanovništvo, a veće doze joda u organizmu mogu izazvati različite poremećaje funkcije štitnjače, hipotireozu, hipertireozu ili blokadu rada štitnjače. – Kritičan organ za jod je štitnjača. U slučaju izlaganja radioaktivnim izotopima joda, oni se nakupljaju u štitnjači. Njihovo nakupljanje u štitnjači povezano je s povećanom mogućnošću razvoja tumora štitne žlijezde, bolesti koja je izlječiva. Ono se može spriječiti blokiranjem rada štitnjače primjenom neradioaktivnog joda. No, ta mjera je povezana s rizicima od razvoja nuspojava – od utjecaja na rad štitnjače do poremećaja srčanog ritma, poremećaja u probavnom sustavu i drugih. Moguće su i reakcije na koži (osip), trovanje jodom (jodizam), alergijske reakcije, mučnina, povraćanje, proljev, bol u trbuhu. Pojava većine nuspojava i toksičnosti povećava se s dozom i trajanjem terapije, osim u slučaju ozbiljne alergijske reakcije (anafilaksije). Iz HLK-a navode kako je potencijalna korist prevencije jodom najveća u mlađoj populaciji, no, kod primjene joda potrebno je pozorno praćenje funkcije štitnjače kako bi se izbjeglo trovanje i poremećaji rada drugih organa. – Osim navedenoga, u slučaju potrebe za primjenom bilo kakvih mjera zaštite, na snagu stupaju protokoli koje svaka zemlja ima u pripremi, u svrhu pravovremenog reagiranja i zaštite stanovništva, priopćili su. Kada je pak riječ o dodacima prehrani koji sadrže male, nutritivne doze joda (ispod 1 mg) koji se bezreceptno kupuju u ljekarnama, njihovo je uzimanje prije takvih incidenata, kažu iz komore, potpuno beskorisno.
Prema protokolima Svjetske zdravstvene organizacije, u slučaju nuklearnog incidenta, kalijev jodid se daje stanovništvu u krugu od 15 ili 20 km od samog incidenta i to u vrlo visokim jednokratnim dozama. Ove tablete, zasićujući štitnjaču jodom, time sprječavaju unos radioaktivnog joda u nju. Tablete se daju ciljano djeci, trudnicama i mlađima od 40 godina nakon incidenta, jer kod te populacije u tom slučaju postoji povećana opasnost od razvoja raka štitnjače. Važno je stoga osigurati da, u tom slučaju, najosjetljivije skupine (trudnice i djeca do 18 godina te populacija do 40 godina) dobiju dozu stabilnog joda na unaprijed određenim punktovima.
