spot_img
spot_img
spot_img
Vitez
slaba kiša
15.7 ° C
15.7 °
15.7 °
92 %
1.8kmh
50 %
Sub
15 °
Ned
21 °
Pon
17 °
Uto
17 °
Sri
20 °

Znanstvenici objavili koje zemlje imaju najveće šanse da prežive nuklearni rat

- Oglasi -
- Oglasi -

Koje zemlje bi mogle preživjeti nuklearni rat između SAD-a i Rusije? Ovo pitanje se sve češće postavlja u javnosti i među znanstvenicima. Znanstvenici su u najnovijem istraživanju odgovarili koje bi zemlje imali najveće šanse.

Prema njihovim procjenama to bi bilo stanovništvo Argentine i Australije, prenosi Sunday Times.

- Oglasi -

Ova najdetaljnija analiza učinaka tzv. nuklearne zime pokazala je da bi od neposrednog dejstva nuklearnog rata moglo umrijeti mnogo više ljudi nego od onih direktnih posljedica nuklernih eksplozija.

- Oglasi -

Tako bi, na primjer, u godinama neposredno nakon nuklearnog sukoba 5 milijardi ljudi moglo umrijeti od gladi izazvane prašinom u atmosferi, koja bi blokirala sunčevu svjetlost, a što bi vjerojatno daleko premašilo žrtve uzrokovane samim smrtonosnim eksplozijama, prema novoj studiji, kako je prenio Bloomberg.

Analiza Univerziteta Rutgers u New Jersiju fokusirala se na posljedice smanjenja sunčeve svjetlosti i temperature na poljoprivredu, što bi uslijedilo nakon nuklearnih napada.

,,Svi shvaćaju da bi direktni učinci nuklearnog rata bili užasni, kao što smo vidjeli u Hirošimi i Nagasakiju. Naš rad pokazuje da bi deset puta više ljudi moglo umrijeti u ostatku svijeta zbog utjecaja na klimu i poljoprivredu”, rekao je jedan od autora studije Alan Robock za izdanje Nature Food, u kojem je rad objavljen, prenosi Jutanji list.

Čak i relativno mali sukob između nuklearnih sila Indije i Pakistana mogao bi dovesti do gladi više od milijardu ljudi zbog propadanja usjeva, većina od njih u zemljama daleko od samog sukoba. Same eksplozije nuklearnog oružja mogle bi donijeti smrti od 50 do 100 milijuna ljudi.

Lokalni okršaj između Indije i Pakistana doveo bi do pada prinosa za procijenjenih sedam posto u roku od pet godina, sugerira studija, dok bi američko-ruski rat doveo do pada proizvodnje za 90 posto u roku od tri do četiri godine, prenio je Bloomberg.

,,Prvi put smo bili u mogućnosti da upotrijebimo moderne klimatske modele i modele usjeva kako bismo izmjerili učinke za svaku zemlju na temelju njihove prehrane, koliko uvoze i izvoze te kako bi se klima promijenila i utjecala na svaki usjev posebno. Koliko bi hrane bilo? U većini zemalja odgovor je – ni blizu dovoljno”, rekao je Robock.

Većina zemalja bilježi smanjenje unosa kalorija za najmanje 90 posto. Razlog zašto je nekoliko zemalja, poput Australije i Argentine, kao i dio središnje Afrike, uspio da održi unos kalorija, bio je taj što te zemlje već uzgajaju otpornije usjeve, poput pšenice, u velikim količinama te nemaju veliku populaciju. Ali, vjerojatno bi se i one suočile s nekim problemima koji u studiji nisu ni razmatrani.

Neka odvojena istraživanja pokazala su da bi se uz odgovarajuće planiranje mogla spriječiti masovna glad. Planiranja su uključivala uzgoj gljiva, morskih trava i algi u uvjetima slabog sunčevog svjetla. Ali, brzo postavljanje staklenika koji bi služili za uzgoj dok se prašina u atmosferi ne raščisti, bilo bi moguće samo ako bi se zemlje za to pripremile.

- Oglasi -
spot_imgspot_img
spot_img

NAJNOVIJE OBJAVE