Iako možda zvuči nevjerojatno, Bosna i Hercegovina je druga u svijetu po rastu plaća, i to odmah nakon Srbije. Prije nekoliko dana, stranica World of statistics je objavila podatke o rastu plaća na globalnoj razini, a prva dva mjesta zauzele su ni manje ni više nego Srbija i BiH. Prema podacima koji se odnose na prosinac 2022. godine, nominalan rast plaće kod susjeda preko Drine bio je 15,2 posto, što je najviše na svijetu, pišu Nezavisne novine. U BiH su plaće u prosincu prošle godine bile veće za 14,86 posto. Na taj način BiH je po ovom parametru iza sebe ostavila Portugal (14,2%), Bjelorusiju (13,2%), Rumuniju (13%) i Poljsku (12,6%). Iza su ostali i Hrvatska i Slovenija, gdje su plaće u prosincu bile veće za 11,8 posto, odnosno 10,66 posto. Iza leđa BiH prema ovim podacima ostale su čak i SAD, u kojima su plaće povećane za 7,04 posto. Na ove podatke stižu i informacije iz Agencije za statistiku BiH, koje kažu kako je u prvom trojesečju 2023. godine (siječanj, veljača i ožujak) prosječna bruto plaća po zaposlenom u BiH u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine (listopad, studeni, prosinac) bila veća za 83 KM. Preciznije rečeno, sa 1.806 KM, povećana je na 1.889 KM, što je 4,6 posto. Također, došlo je do povećanja neto plaće za ožujak ove godine u odnosu na veljaču za 3,6posto, pa je prosječna isplaćena plaća u ožujku iznosila 1.260 KM.
Iz Agencije navode i kako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za ožujak 2023. godine u odnosu na ožujak 2022. nominalno veća za 15,4%, ali da je njezin realni indeks 4,6 posto. Za one koji se bave statistikom ovo su sjajni podaci. Međutim, stvarnost u BiH daleko je od ovakve slike. Struka je po ovom pitanju jasna i kaže kako podaci nemaju veze s realnošću. – U uvjetima inflacijskog vala svi statistički podaci gube na relevantnosti, pa i ekonomski pokazatelji iskazani tim podacima u dobroj mjeri zamagljuju realnost. Valovi inflacijskih udara na ovim prostorima su dostigli ozbiljne visine, najveće od kriznih i ratnih devedesetih. To važi i za Srbiju i za BiH. Stope inflacije u BiH su prošle godine bile preko 16 posto, u Srbiji nešto iznad 14 posto. Samo letimičan pogled na ove iznose i stope rasta plaća će pokazati kako realnog rasta primanja nije bilo ni u jednoj zemlji – pojašnjava ekonomist Milenko Stanić. On nastavlja da ako se u obzir uzme da su najviše povećane cijene hrane i komunalija, gotovo 30 posto, a da ti proizvodi sudjeluju u potrošačkoj košari preko 90 posto, jasno je da realnog rasta plaća nije bilo, naprotiv. – Imali smo pad standarda stanovništva. Tu strukturu potrošačke košare statistika ne uzima u obzir, nego se drži prosjeka. Zbog toga imamo netočne podatke – tvrdi Stanić te dodaje kako u ovom slučaju nedostaje ozbiljna analiza.
