Bosanskohercegovačko gospodarstvo, unatoč kriznim vremenima, poskupljenjima repromaterijala i energenata, kao i još uvijek poremećenim lancima opskrbe, pronašlo je način da zadrži pozitivne pokazatelje iz prošle godine, pa da ih čak dodatno ojača, a što se najbolje vidi kroz tematiku vanjskotrgovinske razmjene, piše Večernji list BiH. Naime, suprotno nekim očekivanjima, izvoz je u prvih pet mjeseci nastavio rasti snažnijom dinamikom u odnosu na prošlu godinu, a na koju se gledalo kao na vrijeme svojevrsnog oporavka nakon krizne 2020. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine izvor iz BiH u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 7,51 milijardu KM, što je za čak 43,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
U toj konstelaciji ekonomskih odnosa logično je i da raste uvoz, a koji je u istom razdoblju iznosio 11,97 milijardi KM, što je povećanje za 42,5 posto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 67,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 3,58 milijardi KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. Analizirajući geografski raspored i najsnažnije partnere domaćem gospodarstvu u kontekstu vanjskotrgovinske razmjene, vidljivo je kako je došlo do iznimno visokog rasta izvoza u države CEFTA-e. Podaci Agencije za statistiku to i potvrđuju – izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 1,4 milijarde KM, što je 71,3 posto više nego u istom razdoblju lani, a uvoz 1,37 milijardi KM, što je više za 41,2 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosila je 102,6 posto. Ipak, domaće gospodarstvo najviše izvozi u zemlje članice Europske unije, pa je tako iznos izvoza dostigao brojku od 5,54 milijarde KM i veći je za 41,9 posto nego u prvih pet mjeseci prošle godine, a uvoz je bio 6,23 milijarde KM i povećan je za 31,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU-a iznosila je 88,9 posto. Dobri trendovi u kontekstu vanjskotrgovinske razmjene ekonomski objašnjavaju činjenicom da BiH i nije toliko ovisna o tržištu na istoku Europe, no, rastuća inflacija koja se reflektira rastom cijena energenata ipak uzima danak i u domaćem gospodarstvu. Poglavito se odnosi na realizaciju nekih infrastrukturnih projekata zbog rasta cijena građevinskog materijala, ali i proizvodnju koja je poskupjela. No, struka je jasna u ocjeni kako je ovo prilika za brži prijelaz na obnovljive izvore energije koji bi se koristili u proizvodnom sektoru, a tu su stvari prilično jasne – BiH ima iznimno velike potencijale za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, počevši od hidropotencijala, pa do solarnih i vjetroelektrana. Istodobno, prilika za pojeftinjenje procesa proizvodnje nalazi se i u iskorištavanju biomase, odnosno otpada, a podatak prema kojemu u BiH postoji milijardu kilograma otpada koji može, uz korištenje različitih tehnoloških procesa, postati vrijedan izvor energije, činjenica je koja izaziva pozornost. U organizaciji Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata “Prsten” u Vitezu je održana znanstveno-stručna konferencija pod nazivom “Utjecaj proteklih i trenutačnih globalnih kriza na gospodarska zbivanja u Bosni i Hercegovini”, na kojoj je sudjelovao i dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore dr. sc. Vjekoslav Vuković, a koji je tom prilikom iznio niz pokazatelja o izvozu iz BiH. Među njima je i podatak kako iz BiH u prošloj godini izvezeno električne energije u iznosu od 827 milijuna maraka. Nadalje, povećan je ukupan obujam razmjene metalske i elektroindustrije, pa je tako izvoz u ovom području lani iznosio 5,9 mlrd. KM, što je više za 1,9 mlrd. KM ili 49% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a podaci ukazuju i na rast izvora tekstilne, ali i prehrambene industrije. Sve su to sektori s velikom razvojnom prilikom, pri čemu je od suštinskog značaja nastaviti i ubrzati procese tehničko-tehnološkog napretka u cilju jačanja konkurentnosti.
