spot_img
spot_img
spot_img
Vitez
vedro
33.2 ° C
33.2 °
33.2 °
40 %
3kmh
0 %
Uto
32 °
Sri
35 °
Čet
33 °
Pet
34 °
Sub
28 °
spot_imgspot_img

O Vitezitu ni riječi/ Ministar Džindić: Namjenska industrija ostvarila promet od 1,8 milijardi maraka

- Oglasi -
- Oglasi -

Namjenska industrija, odnosno proizvodnja i promet naoružanja i vojne opreme, u Federaciji BiH doživjela je potpuni procvat dolaskom Nermina Džindića na čelo Federalnog ministarstva energetike, industrije i rudarstva, piše Avaz.ba. Poduzeća iz ove oblasti već godinama bilježe stotine milijuna maraka prometa, kao i konstantan rast, i u tom smislu, zahvaljujući sposobnosti ministra Džindića, država Bosna i Hercegovina potpuno je sigurna i može se pouzdati u svoju proizvodnju i kapacitete, dodaje Avazov portal.

U intervjuu za “Dnevni avaz” ministar Džindić otvoreno govori o velikim uspjesima na brojnim poljima djelovanja Ministarstva na čijem je čelu. Posebno ističe rezultate u oblasti namjenske industrije, koja je u trenutnim sigurnosnim okolnostima u BiH, regiji i šire od iznimnog značaja za našu domovinu. – Koliko smo kvalitetnog posla uradili, dat ću vam samo jedan podatak koji će vam sve reći. Promet poduzeća u namjenskoj industriji od 2010. do 2014. godine iznosio je 395 milijuna maraka. Od 2015., kada sam imenovan za ministra, pa do kraja 2021. poduzeća namjenske industrije, od kojih je sedam državnih, imala su ukupan promet od gotovo 1,8 milijardi maraka. Tome treba dodati i činjenicu da smo u namjenskoj industriji zaposlili novih 1.800 radnika – rekao je ministar Džindić.

- Oglasi -

Kako ocjenjujete trenutno stanje u namjenskoj industriji, može li se očekivati daljnji rast proizvodnje i razvoja novih proizvodnih kapaciteta?

- Oglasi -

– Sve naše kompanije su na dobar način iskoristile vrijeme pandemije, radile na pripremi i proširenju kapaciteta te na razvijanju novih proizvodnih linija i proizvoda. Imajući u vidu već potpisane ugovore, pravu ekspanziju i značajno veći promet naših kompanija u namjenskoj industriji očekujemo kako ove tako i narednih godina. Novim ugovorima svi naši proizvodni kapaciteti su popunjeni narednih nekoliko godina.

Nedavno ste izjavili da u FBiH sigurno neće poskupjeti struja za domaćinstva. Možete li nam kazati kakvo je trenutno stanje na tržištu električne energije?

– Pitanje cijene električne energije je u našim rukama iz nekoliko razloga, ali prije nego što ih navedem, ponovit ću vam i potvrditi da u ovoj godini neće doći do poskupljenja električne energije za domaćinstva. Također, neće biti ni novog poskupljenja za gospodarstvo, iako je stanje na tržištu električne energije u Europi i svijetu izuzetno teško, cijene divljaju i velika je nestašica električne energije, kako u zemljama okruženja tako i u svijetu. Pametnom strategijom i djelovanjem uspjeli smo zaštititi energetski sektor u našoj zemlji, ali i građane od enormnih poskupljenja kojima svjedočimo i u razvijenim zemljama.

Znači li to da Federacija i BiH imaju sigurne kapacitete za proizvodnju struje? Je li BiH energetski neovisna zemlja kada je u pitanju električna energija?

– Ono čime se možemo pohvaliti jeste to da smo u potpunosti energetski neovisni. To se posebno pokazalo u ovom kriznom periodu, gdje smo, uz intervenciju Parlamenta FBiH, osigurali to da povećanje cijene za industriju ne bude 300 ili 400 posto, nego da ne prelazi 20 posto. Tim potezom smo djelomično izašli iz okvira koje je propisala Europska energetska zajednica, ali je cilj bio da zaštitimo domaće gospodarstvo i građane. U tom kontekstu smo, na inicijativu “Elektroprivrede BiH”, odobrili produžetak rada Bloka 4 Termoelektrane Tuzla i Bloka 5 TE Kakanj. Tim potezima sigurno možemo kontinuirano opskrbljivati cjelokupno domaće tržište, pa da ostane i za izvoz.

Na koji će se način to odraziti na rudnike, jer će, izvjesno je, biti potrebne dodatne količine uglja?

– Kada govorimo o rudnicima, moram istaknuti da je to pitanje izuzetno kompleksno i mi smo prošle godine, nakon više od desetljeća, povećali cijenu uglja iz rudnika za 20 posto, kako bismo i na taj način pomogli tranziciju u rudarskom sektoru. Drugi korak je i produžetak rada blokova 4 i 5 u koje će se moći plasirati kompletna proizvodnja uglja, što će dodatno osnažiti naše rudnike. Stanje u sektoru rudarstva je stabilno. Mi smo kao Ministarstvo izradili potpuno novi Zakon o rudarstvu, koji je Vlada usvojila i uputila u parlamentarnu proceduru.

Svjedoci smo da je zbog ruske agresije na Ukrajinu nastala svjetska energetska kriza, a tako i veliki problem u opskrbi plinom. Hoće li BiH imati dovoljno plina, imamo li razloga za strah?

– I pored problema koji pogađaju Europu i svijet na polju oprkrbe plinom, a koji su uzrokovani ratom između Rusije i Ukrajine, mogu reći da je opskrba Federacije BiH stabilna i za sada nemamo ozbiljnijih problema.  Nažalost, u određivanju cijene u potpunosti ovisimo o odlukama ruskog “Gazproma”, čemu smo svjedočili i početkom drugog kvartala, kada je “Gazprom” povećao cijene, te je “Energoinvest” na adresu Vlade FBiH poslao zahtjev za povećanje od 21,7 posto. Ipak, ono što ohrabruje jeste činjenica da, uz Srbiju, imamo najniže cijene plina u cijeloj Europi.

Kada smo već kod energenata, cijene nafte u BiH su rekordne, građani strahuju od mogućih nestašica, ima li Federacija BiH rješenje u smislu sigurnih rezervi nafte?

– Kada govorimo o rezervama nafte i naftnih derivata, moram reći da je Ministarstvo pokrenulo i u ovom mandatu, prvi put nakon agresije, pustilo u pogon prve kapacitete u naftnim terminalima u Živinicama. Tu je uskladišteno 2,5 milijuna litara nafte i naftnih derivata. Osim toga, Operator – Terminali Federacije, koji je u nadležnosti našeg ministarstva, izvršio je značajna ulaganja u terminale u Pločama. Ono što posebno ohrabruje jesu kopneni terminali, gdje ćemo, nakon Živinica, u narednih mjesec otvoriti radove na obnovi terminala u Blažuju kod Sarajeva te u Bihaću. Nakon toga, početkom naredne godine, počet će aktivnosti i na obnovi terminala u Mostaru. Potpuno optimistično mogu reći da ćemo u naredne dvije godine imati kopnene terminale na raspolaganju u potpunosti. Također, želim kazati da građani mogu biti mirni jer trenutno u državnim i komercijalnim rezervama imamo dovoljne količine nafte i naftnih derivata za tromjesečnu potrošnju, koliko je i obaveza.

Ako uzmemo u obzir vrlo širok djelokrug nadležnosti i odgovornosti Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije, ali i europskih direktiva koje je potrebno inkorporirati u naše zakonodavstvo, mnogo se truda ulaže u izradu novih zakona, pravilnika i drugih akata. Koji su ključni zakoni na čije usvajanje čekate?

– U skladu s Energetskom strategijom, Ministarstvo na čijem sam čelu je u proteklom periodu pripremilo i usvojilo veliki broj akata, odluka i zakona, a posljednjih nekoliko mjeseci veoma intenzivno radimo i u završnoj smo fazi izrade nekoliko sistemskih zakona, koji su u potpunosti usaglašeni sa svim EU direktivama i predstavljaju potpuno uključivanje u europske tokove i planove Energetske zajednice. Zakon o energiji i regulaciji energetske djelatnosti, te zakoni o električnoj energiji i plinu, izmjene i dopune Zakona o energetskoj efikasnosti, zakon o obnovljivim izvorima energije trenutno su u završnoj fazi, a neki su čak upućeni nadležnim tijelima na posljednju provjeru pred usvajanje u Vladi. Novi zakoni će omogućiti sustavno planiranje u energetskom sektoru, pružiti bolji pravni okvir za njegovo funkcioniranje i pomoći investitorima u realizaciji novih projekata, uz osiguravanje visoke razine zaštite okoliša. Set zakona će biti kompletiran Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i Zakonom o agenciji za privatizaciju Federacije BiH.

- Oglasi -
spot_imgspot_img
spot_img
IzvorAvaz.ba

NAJNOVIJE OBJAVE