U Bosni i Hercegovini postoji velika potražnja za brojnim zanimanjima. Ovo potvrđuju i podaci Zavoda da zapošljavanje FBiH i RS.
Međutim, već godinama potražnja za radnicima iz sektora deficitarnih zanimanja je sve manje uspješna. Razlog tome jeste što stručni radnici napuštaju BiH te odlaze uglavnom u zemlje Europske unije u potrazi za boljim uvjetima, životom i primanjima. Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje za Klix.ba je objašnjeno koja će to biti deficitarna zanimanja u 2023. godini, te šta je u njihovoj moći da poslodavcima omoguće pronalazak stručnih kadrova. “Prema istraživanju tržišta rada u FBiH koje je Federalni zavod za zapošljavanje proveo krajem 2022. godine, deficitarna zanimanja u 2023. godine su: prodavač – trgovac, konobar, šivač, bravar, zavarivač – varilac, telefonist – call centar operater, kuhar, vozač kamiona, zidar, CNC operater, stolar, tesar, krojač, armirač, elektrotehničar i strojarski tehničar. Iskazana je i značajna potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove”, potvrđeno je iz FZZZ-a. Za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem, najveća potražnja prema prognozama poslodavaca će biti iskazana za radnicima iz IT sektora (inženjeri elektrotehnike, sistem inženjeri, programeri, IT developeri i dr.), zatim ekonomistima, magistrima farmacije, te strojarskim i građevinskim inženjerima. Zanimalo nas je i koja su to zanimanja koja najčešće završavaju na evidencijama zavoda za zapošljavanje.
“Kada je riječ o suficitarnim zanimanjima, to su: maturant gimnazije, ekonomski tehničar, strojarski tehničar, medicinska sestra, vozač motornih vozila, automehaničar (SSS), te zanimanja sa visokom ili višom školom: diplomirani pravnik, diplomirani ekonomista, socijalni radnik, politolog itd”, kažu podaci Zavoda. Pitali smo i kakvi se uvjeti nude radnicima deficitarnih zanimanja, a iz FZZZ-a su objasnili da u Zavodu ne postoje posebne mjere koje se odnose na deficitarna zanimanja. Zavod realizira mjere aktivne politike zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke kojima su obuhvaćene većim djelom deficitarna zanimanja jer se na javne pozive Zavoda prijavljuju poslodavci koji imaju potrebu za radnom snagom.
Na osnovu prikupljenih podataka utvrđeno je da je u RS-u najveća potreba na tržištu rada za zanimanjima trećeg stupnja i to u strukama: strojarstvo i obrada metala (bravar – zavarivač, mehaničar mehatronike, pneumatike i hidraulike, metaloprerađivač rezanjem, alatničar, mehaničar grijne i rashladne tehnike, poljoprivreda i prerada hrane (pekar, mesar, poljoprivredni proizvođač, prerađivač hrane), ugostiteljstvo i turizam (konobar i kuhar), promet (vozač motornog vozila), elektrotehnika (autoelektričar i električar električar), šumarstvo i obrada drveta (stolarija) i geodezija i građevinarstvo (klesar – keramičar). Promatrajući ovu tematiku empirijski, možemo shvatiti da je većina ranika koji su napustili BiH otišli upravo s diplomom nekih od ovih zanimanja. Također, problem doprinosi i činjenica da su u zemljama Europske unije upravo deficitarna zanimanja uglavnom ona koja su deficitarna i u Bosni i Hercegovini. Za primjer možemo uzeti Njemačku, koja je na službenoj stranici svog Ministarstva gospodarstva i rada objavila spisak deficitarnih zanimanja za 2023. godinu. Na listi se nalazi preko 100 deficitarnih zanimanja, među kojima su inženjeri i tehničari strojarstva, inženjeri i tehničari građevine, inženjeri i tehničari elektronike, robotike, vodoinstalateri, medicinski radnici svih vrsta, ali i brojna druga zanimanja. Upravo zbog ovakvih podataka i ne iznenađuje što u Bosni i Hercegovini već više od desetljeće traje potražnja za radnicima pojedinih struka, ali sve dok postoje drastično bolji uvjeti negdje vani, podrazumijeva se da će radnici odlaziti u potrazi za tim boljim.
