Najnovije poskupljenje građevinskog materijala u prosjeku od 30 posto utjecalo je i na poskupljenje cijene četvornog metra stanova u izgradnji, do tri i po tisuće maraka. Unatoč učestalim poskupljenjima, potražnja za nekretninama je u stalnom porastu. Ekonomisti razlog vide u inflaciji, zbog koje se građani odlučuju da novac ulože u nekretnine. Poskupljenja građevinskog materijala, nekih vrsta i do 70 posto, utjecala su na rast cijene stanova u Banja Luci do 300 maraka po metru kvadratnom. Gradnju nisu zaustavila. Investitori, pak, ne misle da će ovakva situacija dovesti do kolapsa u sektoru građevinarstva, jer je potražnja u porastu. Najveći im je problem nedostatak radne snage i klauzula u ugovorima o korekciji cijena uslijed inflacije. Naročito je, kažu, poskupjelo željezo zbog obustave isporuke iz Ukrajine. Očekuju i novo poskupljenje do 20 posto.
„Primjer: željezo armaturno u ovoj godini skuplje za 20 do 25 posto, nešto mirnija situacija kod izolacijskog materijala, ali i tu se pojavljuje poskupljenje, prije svega što svi proizvođači očekuju da će njihove ulazne sirovine poskupiti, pa poskupljuju i robu koja je na lageru“, objašnjava ekonomista Zoran Pavlović, za BHRT. „Firme koje su gradile i zbog velike potražnje prodale su stanove u startu i potpisale ugovore i onda je došlo do rasta cijene repromaterijala, pa su investitori istrpili dio tereta“, kaže tajnik Udruženja građevinarstva u Gospodarskoj komori RS Mile Petrović. Unatoč skoku cijena, potražnja za stanovima raste. Uglavnom se kupuju stanovi između 30 i 50 kvadrata, često i prije početka gradnje, kažu u Agenciji za promet nekretnina. „Cijene su znatno u porastu. Tome je doprinijela i inflacija, poskupljenje građevinskog materijala. Raspon za staru gradnju je između 2.300 i 2.600 maraka po metru kvadratnom, a nova gradnja je do 3.500 maraka“, navodi stručna suradnica u Agenciji za prodaju nekretnina Nikolina Fržović. Ni ekonomski analitičari ne mogu procijeniti kada će doći do stabilizacije cijena građevinskog materijala i cijena stanova. U skorijoj budućnosti sigurno neće. „Činjenica je da je ova kriza doprinijela da slobodna novčana sredstva građani žele da preusmjere u sigurniji oblik vrijednosti u zlato, švicarske franke i kvadratni metar i imamo tražnju koja nije logična i nije u skladu sa životnim standardom i primanjima građana“, ističe Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar. Cijene u novogradnji su u prosjeku 3.500 maraka po kvadratu, a u užem centru grada i do 5.000 maraka. Inflacija ide na ruku investitorima, jer građani iz straha od gubitka vrijednosti novca spas vide u ulaganju u nekretnine.
