BH-Gas, kompanija koja bi, prema blasfemično nametnutom zakonu u federalnom Parlamentu, trebala voditi projekt “Južna plinska interkonekcija”, u posljednje dvije godine poslovala je sa 7,2 milijuna maraka gubitka, uz dodatne obveze isplate 22 milijuna maraka mađarskom plinskom operatoru zbog jednostranog raskida ugovora o transportnom pravcu opskrbe, piše Večernji list BiH. Kada se u istu rečenicu stave operacija vrijedna milijardu maraka, koja povezuje zemlju s drugim pravcem opskrbe, te rezultati poslovanja kompanije koja bi trebala voditi posao, onda je jasno kako od planova neće biti ništa. Naime, prema izvješću koje je dostavljeno Vladi Federacije BiH o poslovanju BH-Gasa, kao i ostalih javnih poduzeća, 2024. godinu kompanija je završila s minusom od 5,18 milijuna maraka. Stanje je bilo nešto bolje godinu dana prije, kada je gubitak ove energetske kompanije u federalnome portfelju iznosio 2,06 milijuna maraka. Ta kompanija s pedesetak zaposlenih sada bi trebala pronaći način za financiranje i izgradnju plinovoda prema Hrvatskoj kako bi se smanjila potpuna ovisnost o ruskome plinu. Uz Južnu plinsku interkonekciju, plan je izgraditi i prvo skladište plina u BiH.
Ovoj se inicijativi posve protivi hrvatska strana, čiji su dužnosnici glasovali protiv Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, a koji je svim silama progurao bivši američki veleposlanik Michael Murphy, koji je posve ignorirao stajališta hrvatske strane i inzistirao da projekt isključivo provodi BH-Gas. Nije nevažno, dapače, jako puno govori i to da je riječ o nacionalno najčišćoj javnoj kompaniji. Prema Večernjakovim informacijama, od 47 zaposlenih, njih 45 izjašnjava se kao Bošnjaci, a dvoje zaposlenih izjašnjava se kao ostali. Svi ovi podaci potpuno afirmiraju inicijativu o uspostavi kompanije sa sjedištem u Mostaru koja bi bila neopterećena financijskim dubiozama, ali i imala razumijevanje u Zagrebu, odnosno Plinacroa, s jasnom potporom – financijskom, stručnom i kreditno sposobnom da ovaj projekt pomogne progurati kroz BiH. Ovo je samo uvod u složen i kontroverzan slučaj koji okružuje kompaniju BH-Gas, koja je, unatoč ogromnim gubicima i financijskim problemima, postala ključna za realizaciju jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata za BiH – Južnu plinsku interkonekciju. No, je li moguće da ovaj projekt zaživi u svjetlu svega što se događa u BH-Gasu? Izvješća revizije za prethodne godine prikazuju ozbiljne financijske poteškoće koje su pogodile ovu javnu kompaniju. Na temelju izvješća iz 2021. godine jasno je kako je BH-Gas suočen s višestrukim problemima – od nepovoljnog ugovora s mađarskim plinskim operatorom FGSZ-om do ozbiljnih gubitaka koji ne prestaju rasti. Kompanija se suočava i s daljnjim obvezama od 22 milijuna maraka prema mađarskom operatoru zbog raskida ugovora o transportnom pravcu.
Nisu slučajnost
Ovi gubici nisu slučajnost; oni su rezultat loših odluka, političkih pritisaka i nedostatka transparentnosti u poslovanju. Iako BH-Gas ima iznimno važnu ulogu u povezivanju BiH s novim plinskim pravcem koji bi omogućio smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, činjenica je da su ovakvi gubici i upravljački problemi daljnja prepreka za uspjeh tog projekta. Nadalje, izvješća Ureda za reviziju institucija FBiH iz 2021. godine jasno upućuju na niz nepravilnosti koje sežu u sfere kriminala i korupcije. Raskid ugovora s FGSZ-om, koji je nastao zbog promjena u transportnim pravcima, nije samo financijski škodio BH-Gasu – rezultirao je doslovno dokazom za optužnicu koja, međutim, nikada nije podignuta. Tijekom svoje povijesti BH-Gas je pokazao da nije sposoban izgraditi povjerenje ni u vlastitoj zemlji, a kamoli na međunarodnoj razini. Politički pritisci, korupcija i loše financijsko upravljanje samo su neki od čimbenika koji ometaju napredak. Nema sumnje da je Bosna i Hercegovina suočena s velikim energetskim izazovima. Zemlja ovisi o plinu i električnoj energiji, pri čemu je velik dio opskrbe iz Rusije. Geopolitička situacija, osobito s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu, čini BiH još ranjivijom. Situacija nije nerješiva. Posebno je to važno kada je energetski sektor u većem dijelu zemlje u raspadu, bilo da je u pitanju proizvodnja električne energije bilo korištenje plina i nafte. Ništa manje nije važno ni političko suglasje o ovome pitanju.•
Izgradnja plinovoda kojim bi se BiH alternativno povezala na hrvatski plinski sustav i LNG terminal na Omišlju ne čini se trenutačno realističnom upravo zbog brojnih dubioza sarajevske kompanije
Dug mađarskom plinskom operatoru po presudi arbitraže iznosi 22 milijuna maraka. Za ovu štetu koja je nanesena kompaniji i FBiH nitko nije odgovarao
Alternativa potpunom energetskom sumraku je snažnije povezivanje, korištenje “know-how”, mogućnosti zajedničke suradnje kroz novu kompaniju u Mostaru
