Bolest plavog jezika (Bluetongue) trenutačno predstavlja jednu od najvećih prijetnji stočarstvu u regiji. Nakon što su u Sloveniji i Hrvatskoj potvrđeni brojni slučajevi tijekom srpnja i kolovoza 2025. godine, raste zabrinutost da bi se virus mogao proširiti, ako već nije, i na Bosnu i Hercegovinu.
Ova bolest pogađa preživače, osobito ovce, te uzrokuje ozbiljne ekonomske gubitke, navodi se u priopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Stručnjaci upozoravaju na potrebu provođenja DDD mjera – dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije – kao i biosigurnosnih mjera na farmama.
Bolest plavog jezika virusna je bolest preživača koju izaziva Orbivirus iz porodice Reoviridae. Specifičnost ove bolesti jest u tome što se ne prenosi izravnim kontaktom među životinjama, već isključivo putem kukaca koji sišu krv – najčešće komaraca roda Culicoides. Ovi insekti ključni su vektori jer prenose virus sa zaraženih na zdrave životinje.
Naziv „plavi jezik” potječe od karakterističnog simptoma kod ovaca – zbog poremećaja cirkulacije i krvarenja u sluznicama jezik može poprimiti plavičastu boju. Osim toga, bolest uzrokuje visoku temperaturu, oticanje glave, otežano disanje i šepanje. Dok su goveda i koze često samo nositelji virusa, kod ovaca bolest može imati smrtonosan ishod.
Najosjetljivije su ovce, kod kojih bolest može prouzročiti smrtnost i do 30 posto. Simptomi uključuju groznicu, iscjedak iz nosa, oticanje usana i ušiju, otežano kretanje, gubitak vune i iscrpljenost. U najtežim slučajevima jezik postaje otečen i plavičast, pa životinja ugiba zbog gušenja ili sekundarnih infekcija. Ekonomske posljedice su višestruke: bolest uzrokuje izravne gubitke uslijed uginuća, ali i neizravne – kroz smanjenje mliječnosti, slabiji prirast mesa, zabrane izvoza i pad vrijednosti stočarskih proizvoda.
Prema podacima do sredine kolovoza, Hrvatska je potvrdila širenje bolesti plavog jezika u šest županija, na 18 lokacija i objekata. U Istri je uginuće više desetaka ovaca izazvalo paniku među stočarima, dok su slučajevi kod goveda uglavnom otkriveni bez vidljivih simptoma, laboratorijskim analizama. Slovenija je ranije tijekom ljeta prijavila prvi slučaj, što je pokazalo da se virus brzo širi sa zapada prema Balkanu. Veterinarske službe u obje zemlje naglasile su da je bolest posljedica širenja vektora, odnosno komaraca, koji se zbog klimatskih promjena dulje zadržavaju i šire na nova područja.
Serotip 8 već neko vrijeme cirkulira u više europskih zemalja, uključujući Sloveniju, Sjevernu Makedoniju, Italiju, Portugal, Španjolsku, a tijekom 2024. godine zabilježen je i u Švicarskoj.
Iako trenutačno u BiH nema potvrđenih slučajeva bolesti plavog jezika, prošlost pokazuje da je zemlja bila pogođena ovim virusom više puta u protekla dva desetljeća. Prema podacima Uprave za veterinarstvo BiH i Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, epidemije su zabilježene 2002., 2006., 2014., 2017. i 2018. godine. BiH je posebno ranjiva jer veliki dio stočnog fonda čine ovce, a nadzor nad kretanjem životinja i biosigurnosne mjere često nisu na optimalnoj razini. Osim toga, značajan broj farmi nalazi se u blizini vodenih površina, što pogoduje razmnožavanju komaraca.
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija predstavljaju osnovne stupove biosigurnosti u zaštiti od bolesti plavog jezika. Dezinfekcija podrazumijeva uništavanje virusa u okolini, osobito u objektima gdje borave životinje. Redovito čišćenje i dezinfekcija staja, opreme i transportnih sredstava smanjuju rizik širenja infekcije. Dezinsekcija je ključna jer ciljano suzbija populaciju komaraca – vektora bolesti. Koriste se insekticidi za tretiranje staja i repelenti za životinje.
Posebno je važno ukloniti mjesta pogodna za razmnožavanje komaraca, poput stajaćih voda. Deratizacija pridonosi smanjenju rizika od sekundarnog širenja bolesti, jer glodavci mogu neizravno utjecati na prijenos parazita i održavanje infektivnih ciklusa u okolini. Ove mjere moraju se provoditi sustavno, pod nadzorom veterinarskih službi i u suradnji sa stočarima.
Cijepljenje protiv plavog jezika jedna je od najučinkovitijih metoda zaštite, ali se provodi samo u područjima gdje postoji rizik i gdje je odobreno od nadležnih institucija. BiH u ovom trenutku razmatra opciju cijepljenja u graničnim područjima, osobito ako se broj slučajeva u Hrvatskoj nastavi povećavati.
Biosigurnosne mjere uključuju smještaj životinja u zatvorene prostore tijekom razdoblja najveće aktivnosti komaraca (sumrak i svitanje), uporabu mreža na prozorima, tretiranje prostora insekticidima te ograničavanje kretanja stoke.
Prema pravilnicima koji su na snazi u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, u slučaju pojave bolesti plavog jezika uvode se zone ograničenja kretanja, zabrana izvoza i posebne veterinarske kontrole. Ove mjere usklađene su sa standardima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH) i Europske unije.
U praksi to znači da bi pojava bolesti u BiH izazvala hitnu reakciju – određivanje zaraženih i ugroženih područja, blokiranje prometa životinja i stroge biosigurnosne mjere na farmama.
Veterinarski stručnjaci upozoravaju farmere da redovito pregledavaju stoku, prijave svaku sumnju na simptome bolesti te provode preventivne mjere. Posebna pozornost treba se posvetiti ovcama, koje su najosjetljivije.
Farmere se savjetuje da koriste repelente za životinje, čiste staje i uklanjaju stajaću vodu u okolici farmi. Svaka neuobičajena promjena u ponašanju životinja ili pojava simptoma mora se odmah prijaviti lokalnoj veterinarskoj stanici.
Bolest plavog jezika ne poznaje granice. Potvrđeni slučajevi u Hrvatskoj i Sloveniji ozbiljno prijete i Bosni i Hercegovini. Jedini način da se izbjegne nova epidemija i veliki ekonomski gubici jest da se preventivne mjere počnu provoditi odmah.
Sustavna DDD aktivnost, pojačan nadzor i spremnost na cijepljenje mogu sačuvati stočni fond BiH i spriječiti ponavljanje scenarija iz ranijih godina. Kako navode iz INZ-a, veterinarske službe i stočari moraju djelovati zajedno, jer svako odgađanje može značiti stotine izgubljenih životinja i milijunsku štetu za domaće gospodarstvo, poručuju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
