Na svjetskim valutnim tržištima američki je dolar u ponedjeljak blago oslabio prema košarici valuta, dok su na tržištima nafte cijene dodatno oštro pale, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 10 posto
Zbog carinskog rata, kojega je prošloga tjedna inicirao predsjednik SAD-a Donald Trump najavom drastičnih carina na uvoz u SAD, svjetske burze se ne smiruju. U ponedjeljak oko 7,00 sati MSCI indeks azijskih burzi bio je u minusu 7,5 posto. Pritom su cijene dionica na burzama u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju, Japanu i Hong Kongu potonule između 4 i 10,7 posto.
U minusu su i američki terminski indeksi Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq – između 2,5 i 4 posto – što najavljuje daljnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu danas poslijepodne. I na europskim se burzama očekuje daljnji pad, nakon što je prošloga tjedna STOXX 600 indeks najvažnijih europskih dionica potonuo više od 8 posto.
Terminski FTSE indeks Londonske burze trenutno je u minusu 2,6, a frankfurtski DAX indeks 4 posto. Posljedica je to eskalacije carinskog rata, s obzirom da je na američke carine Kina uzvratila istom mjerom.
Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju. Zbog toga se ulagači povlače iz rizičnijih ulaganja, kao što su dionice, i traže utočište u investicijama koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena, kao što su državne obveznice i pojedine valute.
Dolar inače slovi za jednu od tih sigurnih valuta, no kako američkom gospodarstvu prijeti oštro usporavanje rasta, pa čak i recesija, vrijednost dolara prema košarici valuta pala je prošloga tjedna oko 1 posto, dok su znatno ojačale japanska i švicarska valuta.
Jutros se dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće oko 102,80 bodova, dok je u petak navečer iznosio 102,89 bodova.
Jutros je tečaj dolara prema japanskoj valuti pao daljnjih 0,7 posto, na 145,90 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, za 0,25 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0985 dolara.
Podršku dolaru pružio je u petak predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručivši da Fed neće žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa nego će pričekati dok ne bude jasniji utjecaj Trumpovih poteza na gospodarstvo.
Powell je kazao da su najavljene carine znatno veće nego što se očekivalo, pa će takvi biti i ekonomski utjecaji, uključujući višu inflaciju i usporavanje rasta gospodarstva.
Cijene su nafte, pak, jutros dodatno pale, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 10 posto. Cijena barela na londonskom tržištu pala je jutros 2,49 posto, na 63,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,56 posto, na 60,40 dolara.
To su najniže razine cijena od travnja 2021. godine. Poremećaji na financijskim i robnim tržištima izazvali su i pad cijene zlata. Jutros je unca pojeftinila 0,3 posto, na 3.027 dolara, što je najniža cijena unce u posljednja tri tjedna. Još prošloga tjedna cijena zlata kretala se na rekordnima razinama, znatno iznad 3.100 dolara.
