Federalni zavod za programiranje razvoja objavio je proteklih dana izvješće o ekonomskim trendovima iz prvog tromjesečja ove godine, odnosno za razdoblje od siječnja do kraja ožujka, a ono se isključivo odnosi na banke. Unatoč pozitivnom financijskom rezultatu i dobiti banaka od 147,9 milijuna maraka, objavljeno je i da je ta dobit pala za 26,5 milijuna maraka, odnosno 15,2 posto je manja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Iako su sve banke iskazale pozitivan financijski rezultat, činjenica da dobit pada svima je zaparala uši. Je li ovo početak ozbiljnije krize, pitaju se mnogi, no svatko je još oprezan u prognozama. Trebat će vidjeti rezultate i drugog tromjesečja, kad će se moći nešto konkretnije govoriti, no jasno je da se nešto u pozadini događa. Za komentar smo upitali jednog ekonomskog analitičara koji je zamolio za anonimnost, barem dok se ne napravi neki odmak pa se sagleda širi spektar i analiziraju objavljeni podaci. – Možemo na početku umiriti javnost i reći da su banke očuvale operativnu profitabilnost i da je financijski sustav stabilan unatoč lošijim rezultatima. Izazovi s kojima se banke suočavaju, od početka pandemije koronavirusa, preko ratova do brzorastuće inflacije i svega ovog što nam se događa, traju i ne možemo tvrditi da će situacija u međuvremenu postati bolja.
Naprotiv, malo je parametara koji na to upućuju. Sjetit ćemo se kriznih vremena od 2008. godine pa do kraja 2013. godine kad se na tržištu pojavio niz loših kredita, brojni nezaposleni, gašenje poduzeća, slaba gospodarska aktivnost. Međutim, sad ne možemo govoriti da su to razlozi jer loših kredita u BiH nikad nije bilo manje, to su podaci s kraja prošle godine. Posla ima za sve koji žele raditi, a plaće ovise o tome što tko ispregovara, no u boljoj smo situaciji nego tih godina – konstatira ovaj ekonomski analitičar. Smatra da se u ovom slučaju dogodilo više stvari, ali da se nitko neće zalijetati s informacijama.
Prema onom što imamo, ukupan broj plasiranih kredita zaključno s 31. ožujka narastao je u odnosu na kraj prošle godine za više od pola milijarde maraka, preciznije za 572 milijuna KM. Zaduživanje građana u ovako turbulentnim vremenima ne prestaje, a pitanje je i koji su motivi s obzirom na to da do pada kamata na kredite u bankama koje posluju u BiH uglavnom nije došlo, odnosno snižavanje kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) nije toliko utjecalo na pad kamata u BiH, a treba znati da je samo od lipnja prošle godine Europska središnja banka pet puta snižavala kamatne stope kako bi cijene kredita za gospodarstvo i stanovništvo potaknule potrošnju i ulaganja.
S druge pak strane treba priznati da u BiH nije bilo prevelikih turbulencija, odnosno prevelikih oscilacija kad su kamate u pitanju, u ovih pet godina u kojima smo se svega i svačega nagledali, a neizvjesno razdoblje očito će još trajati. Podsjetit ćemo na komentar iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH s početka ožujka ove godine.
– Ublažavanje politika Europske središnje banke trebalo bi potaknuti kreditni rast na tržištima na koja se odnosi. Razina kamatnih stopa na našem tržištu ostaje stabilna i usporediva s razinama koje smo imali u proteklih pet godina. Dinamika kreditne aktivnosti na našem tržištu je prisutna, očuvana, zadovoljavajuća i ne ovisi o kretanjima u Europskoj uniji – kazali su tada.
Također, objasnili su i da rizici poremećaja mogu biti vezani uz unutarnje nestabilnosti koje dolaze izvan financijskog sektora u BiH. U svakom slučaju, treba biti oprezan, mogući su neki novi udari kriza, a BiH i njezine institucije i građani trebali bi na to biti spremni. I osim ove vijesti, koje brine mnoge, tu su i drugi udari i mogući izvori kriza jer se svjetski događaji i poremećaji redovito prelijevaju na BiH.
Ratovi u Europi i na Bliskom istoku, povećanje carina, poremećaji na tržištu opskrbe i sl. u značajnoj će se mjeri odraziti i na BiH, a posljedice nekih od navedenih već se i osjete.
