Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine razmatrat će narednog tjedna izmjene i dopune Zakona o strancima u formi nacrta, a na kojima je radilo i Udruženje poslodavaca FBiH.
Kako se navodi u razlozima za donošenje zakona, nedostatak radne snage aktualan je problem u posljednjih nekoliko godina za domaće gospodarstvenike, posebno izvoznike, bez obzira na to što na evidencijama službi za zapošljavanje postoji određeni broj nezaposlenih osoba sa zanimanjima za koje poslodavci smatraju da su deficitarna. Ipak, te osobe ne traže posao, već su u evidencijama zbog zdravstvenog osiguranja i drugih eventualnih socijalnih naknada koja ostvaruju kao nezaposlene osobe.
Predsjednik Udruženja poslodavaca Adnan Smailbegović kazao je da će, osim ovog zakona, zastupnici razmatrati i Nacrt zakona o posredovanju i zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. – Što se tiče zapošljavanja stranaca, išli smo na ubrzanje i pojednostavljenje procedura. To je suština – kazao je Smailbegović. Ističe da kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranaca ove godine iznosi otprilike 6.000 za čitavu Bosnu i Hercegovinu, od čega je iskorišteno 4,5 tisuća.
Dodao je kako je procedura uvoza stranog radnika komplicirana te da traje minimalno šest, a u prosjeku deset mjeseci, a nekad i godinu “u zavisnosti koliko imate sreće i koliko ste vješti u tome”. – Imate nekoliko koraka. Prvi je nostrifikacija diplome. Tražili smo da se izbace diplome za sve strane radnike sa srednjom školom i niskokvalificirane radnike, te da diplomu dostavljaju samo oni sa visokom spremom. Razumijem da kirug treba dostaviti diplomu, ali ne i netko tko će biti irget na gradilištu.
Sljedeći korak je dobivanje radne dozvole koju izdaju županijski zavodi za zapošljavanje. Poslije toga dolazi ovjera pozivnog pisma, odnosno sigurnosne provjere radnika što radi Služba za poslove sa strancima. To traje otprilike dva mjeseca. Pošto uglavnom strani radnici dolaze iz država koje su pod viznim režimom, trebaju dobiti vizu. I to traje nekoliko mjeseci. Naravno, tu je mogućnost da budete odbijeni u svakom od ovih koraka – pojašnjava predsjednik Udruženja poslodavaca. Jedan od sljedećih koraka je, kaže Smailbegović, i proglašenje deficitarnih zanimanja što bi trebala uraditi Agencija za zapošljavanje, a gdje bi se vidjelo što je ono što najviše treba bh. gospodarstvu.
– Za radnike deficitarnih zanimanja ne bi trebale ni kvote i za njih bi vrijedile nešto jednostavnije procedure – poručio je Smailbegović.
