Poskupljenje struje jedini je način za održavanje stabilnosti elektroenergetskog sektora Federacije BiH! Ovo je ocjena rukovodstva Uprave “Elektroprivrede BiH“, sa Sanelom Buljubašićem, generalnim direktorom ove kompanije, na čelu.
Pojašnjenja radi, iz “Elektroprivrede BiH“ ipak su kategorični da poskupljenje struje u FBiH neće osjetiti oko 60 posto domaćinstava iz takozvane zelene tarife. Šta to znači? Radi se o domaćinstvima koja tokom jednog mjeseca potroše manje od 268 kilovat-sati (kWh).
Međutim, kompliciran način obračuna, vrsta brojila, potrošnja u okviru “jeftine“ i “skupe“ tarife, uvođenje zelene, plave i crvene tarife, ostavljaju niz nedoumica kada je o konačnom rastu cijena riječ. Podsjetimo, ranije je iz EPBiH kazano da će mjesečni računi za potrošnju od 268 do 1.000 kWh (plava tarifa) biti uvećani za 1,27 KM, a za potrošnju iznad 1.000 kWh (crvena tarifa) troškovi bi trebali biti viši za 31,64 KM mjesečno.
Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH“, u razgovoru za “Dnevni avaz“ kaže da 430.000 građana neće biti obuhvaćeno bilo kakvim poskupljenjem. Plava i crvena tarifna grupa mogu izazvati određenu zabunu. U plavoj imamo gotovo 50 posto građana čiji su računi od 50 do 80 KM. Njihovo povećanje će se kretati od 1,27 do maksimalno 9 KM. U crvenoj tarifnoj grupi je oko 2,8 posto potrošača i tu je veliki naglasak na korisnicima toplotnih pumpi. Njihova potrošnja za grijanje je 1 do 1,20 KM po kvadratu, što je znatno ispod cijene centralnog grijanja. Procenti poskupljenja zavise od primjene visoke i niske tarife i o njima je veoma teško govoriti – kaže Buljubašić.
Cilj su uštede struje na domaćem tržištu, pojašnjava, jer je EPBiH prošlu godinu završila s gubitkom od oko 140 milijuna KM.
– EPBiH mora poslovati pozitivno da bismo imali stabilan elektroenergetski sektor. U prva tri mjeseca ove godine povećali smo ukupnu proizvodnju struje za 7 posto u odnosu na isti period 2023. Proizvodnja struje iz termoelektrana veća je za 12 posto, a to je rezultat povećane proizvodnje naših rudnika. Rudari mogu kad hoće, treba im naša podrška i mi ćemo je dati – kaže Buljubašić.
Prošli tjedan usvojena je odluka o izgradnji fotonaponske elektrane Gračanica, a Buljubašić najavljuje i izgradnju takvih objekata u Podveležju, a u planu su Vlašić i Bitovnja, Lukavačka rijeka i Dubrave.
– HE Janjići na Bosni je u poodmakloj fazi, a pripremamo dokumentaciju za početak izgradnje HE Ustikolina. Problematična nam je prohodnost dozvola. Predlagao sam da Vlada FBiH, kroz program javnih investicija, s obzirom na to da su svi ovi objekti u programu javnih investicija, donese okvire i kažemo da, ako je to interes FBiH, donesemo poseban zakon o HE Ustikolina i gradimo je iz kreditnih sredstava, po uzoru na Koridor 5C – ističe Buljubašić. Nova Uprava napravila je uštede od 16 milijuna KM unutar kompanije. Planom poslovanja predviđeno je da se godina okonča sa suficitom od oko 800.000 KM, što bi bio veliki uspjeh, navodi Buljubašić.
