Najnoviji kvartalni podaci Porezne uprave Federacije BiH potvrđuju da odluka o uvođenju neradne nedjelje nije dovela do smanjenja prometa u sektoru trgovine, već naprotiv, da je ukupni maloprodajni promet zabilježio rast. Prema dostavljenim podacima u periodu od 17. studenog 2023. do 17. veljače 2024. godine, ukupan fiskalizirani promet ostvaren u sektoru maloprodaje u Federaciji BiH iznosio je 3,74 milijarde KM, dok je godinu dana kasnije, nakon primjene odluke o neradnoj nedjelji, taj iznos povećan na 3,81 milijardu KM, što predstavlja nominalni rast od 67,2 milijuna KM, priopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.
– Ovi podaci jasno pokazuju da tvrdnje o navodnom ekonomskom padu zbog neradne nedjelje nisu točne. Praksa pokazuje da su potrošači jednostavno prilagodili svoje potrošačke navike i kupovinu prebacili na druge dane u tjednu. Osim toga, poboljšani su radni uvjeti za zaposlene u sektoru trgovine, što je bio jedan od ključnih ciljeva ove odluke – rekao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.
Jedan od glavnih argumenata protivnika neradne nedjelje bio je da će zabrana rada u Federaciji BiH potaknuti građane da odlaze u Republiku Srpsku radi kupovine, čime bi se prihod “prelio” u drugi entitet. Međutim, fiskalni podaci ne potvrđuju ovu pretpostavku, trgovine u Federaciji BiH ne bilježe pad prometa, što ukazuje na to da eventualna potrošnja građana u RS-u nedjeljom nije imala značajan utjecaj na ekonomske tokove Federacije BiH.
– Analiza fiskalnih podataka pokazuje da nedjeljna potrošnja građana Federacije BiH u tržnim centrima unutar entiteta Republika Srpska nije imala značajan makroekonomski utjecaj na ukupni promet u maloprodajnom sektoru Federacije BiH. Preusmjeravanje potrošačkih navika na ostale dane u tjednu rezultiralo je očuvanjem stabilnosti prihoda. Ovim se demantira narativ da je neradna nedjelja dovela do osjetnog odljeva prihoda i destabilizacije trgovinskog sektora u Federaciji – istaknuo je ministar Hasičević.
Odluka o uvođenju neradne nedjelje donesena je na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika, uz široku podršku poslodavaca, parlamentaraca, udruženja potrošača i građana. Ankete provedene među potrošačima pokazale su da više od 70 posto građana podržava ovu mjeru, dok su radnici u trgovini istaknuli da je neradna nedjelja značajno poboljšala kvalitet njihovog života, te da bi ukidanje neradne nedjelje ponovno značilo udar na radnička prava.
– Radnici su se prilagodili, potrošači su se prilagodili, a rezultati pokazuju da nije došlo do smanjenja prometa. Naprotiv, bilježimo nominalni rast prometa u Federaciji BiH za prva tri mjeseca od uvođenja neradne nedjelje u trgovinama. To znači da smo postigli dvostruku korist, zaštitili radnike i zadržali stabilnost tržišta. Podsjećam da je neradna nedjelja uvrštena u Zakon o unutarnjoj trgovini na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika, da je neradna nedjelja dobila punu podršku poslodavaca koji su tada istakli da im je najvažnije zadovoljstvo njihovih uposlenika i u konačnici da su i građani u javnim raspravama, a kasnije i parlamentarci dali punu saglasnost za ovaj zakon i uvođenje neradne nedjelje – kaže ministar Hasičević.
Kako bi se zadovoljile specifične potrebe turističkog sektora, određeni objekti su izuzeti iz ove regulative, poput zanatskih radnji, suvenirnica, ugostiteljskih objekata, cvjećarni, pekarnica, prodajnih objekata koji su u sastavu željezničkih i autobuskih stanica, aerodroma, hotela, vjerskih i kulturnih kompleksa, muzeja, parkova prirode, benzinskih pumpi.
– Dakle, fiskalni podaci jasno pokazuju da uvođenje neradne nedjelje, odnosno primjena članka 18. Zakona o unutarnjoj trgovini, nije imalo negativan ekonomski učinak na trgovinu u Federaciji BiH. Naprotiv, promet je povećan, a argumenti da će se kupci masovno prebaciti na kupovinu u RS nisu se pokazali točnim. Ova mjera tako ostaje primjer uspješnog balansa između zaštite radničkih prava i očuvanja ekonomskih interesa trgovinskog sektora – poručio je ministar Hasičević.
