Središnje udruženje njemačkih obrtnika tvrdi da će samo u idućih pet godina oko 125.000 postojećih zanatskih tvrtki hitno tražiti nasljednike. Istovremeno, sve češće će oni koji su se odlučili za obrtničko zanimanje ostvarivati podjednaku ili bolju zaradu od onih s fakultetskim diplomama.
Pia Dobelke ima 24 godine i već je mlađa šefica u firmi za proizvodnju sanitarne opreme i opreme za grijanje u gradiću Troisdorf kod Kölna. Zapošljava 33 ljudi. “Firmi je potrebno još 10-ak radnika kako bi brže odradili sve primljene narudžbe”, otkriva Dobelke.
No slična je situacija u mnogim poduzećima u Njemačkoj. Problem je posebice izražen u sektoru obrtništva. Primjer toga se održava u broju zaposlenih u tom sektoru. Naime, njemačka agencija za rad otkriva da je pet posto više stanovnika Njemačke koji plaćaju doprinose, dok je istvoremeno broj zaposlenih obrtnika – opao. Dugo vremena je zbog specifičnosti njemačkog obrazovnog sustava otprilike jednak broj mladih bio na studiju i izučavao neki zanat. No u proteklih desetak godina uočava se kontinuirani porast broja studentica i studenata, a istovremeno opada broj mladih pripravnica i pripravnika, odnosno mladih zainteresiranih za obrtnička zanimanja.
Trenutno je u toj zemlji otprilike dvostruko a više onih koji studiraju nego onih koji uče neki obrt, prenosi DW.I Dobelke je maturirala, no onda se odlučila baviti zanatom. U okviru posebnog programa, takozvanog “trialnog obrazovanja” položila je majstorski ispit, a uz to je i završila diplomski studij (bachelor) ekonomije.
Škola u kojoj je maturirala pozvala ju je da aktualne učenike savjetuje po pitanju odabira zanimanja, odnosno karijernih šansi u obrtništvu. Na taj dan škola je organizirala brojna predavanja, o brojnim zanimanjima. Učenici su se trebali prijaviti za svako od tih predavanja. Ali nitko nije htio čuti predavanje o zanatskoj branši, zbog čega je predavanje moralo biti otkazano.
Na Institutu za obrazovanje i istraživanje zanimanja redovito se učenike ispituje o njihovim preferencijama po pitanju izbora budućeg zanimanja. Rezultat istraživanja se svodi na to da je mladima primarno važno da uživaju u poslu, da je radno okruženje zdravo, te da ta aktivnost uključuje što je moguće manje fizičkog rada.
Redakcija emisije Plusminus (koju emitira javni servis ARD) je u okviru jedne spontane ankete među studentima TH Köln (Visoka škola primijenjenih znanosti) došla do zaključka da je mnogim mladim ljudima koji polažu maturu bilo jasno: „Ako se već maturira, onda se ide studirati.” Pa i zbog toga što se s fakultetom ima bolje šanse na tržištu rada, odnosno da je moguće i više zaraditi.
Jedan kolega Pie Dobelke na to reagira spontano: on kaže da mu posao pričinjava zadovoljstvo, da je fizička aktivnost naravno sastavni dio posla, ali i da su uređaji sve manji, tako da udio fizičkog rada znatno opada, kako raste udio posla koji obavljaju strojevi. Posebno naglašava da su zbog manjka radne snage solidno porasle i plaće u obrtničkoj branši. On si, kako kaže, može priuštiti vlastitu kuću, iako je „tek” pomoćnik majstora u svojoj firmi.
No, istina je i da u nekim zanimanjima u određenim sektorima ima i puno fizičkog rada, a i niskih plaća. Silke Anger iz IAB-a pritom izričito napominje da itekako postoje određena obrtnička zanimanja u kojima se zarađuje podjednako, ili čak bolje nego u zanimanjima za koja je potrebna fakultetska diploma. Institut za primijenjena ekonomska istraživanja (IAW) je već tijekom 2020. godine analizirao podatke praktički svih zaposlenica i zaposlenika u Njemačkoj. Ishod istraživanja: oni ljudi koji su završili zanat i stekli titulu tehničara ili majstora, u prosjeku su imali slična primanja kao prosjek svih onih koji su studirali.
Robert Mülleneisen je nakon mature počeo studirati biokemiju, bio je dobar u laboratoriju, ali mu je teorija pričinjavala muke. Kaže da se tada sjetio posla koji je ranije tijekom praznika imao u jednoj obrtničkoj firmi, nakon čega je prekinuo studij, te počeo izučavati zanat – za majstora koji izrađuje kamine. Nakon što je položio ispit za pomoćnika majstora, u potpunosti se fokusirao na sljedeći korak, te položio i majstorski ispit. Danas ima 33 godine, svoju firmu, izložbeni prostor i petero zaposlenika. Rijetko kad ga se može vidjeti na gradilištima, isplaćuje si sličnu plaću kao što je primaju početnici nakon završenog fakulteta. A jednom godišnje, ako firma dobro posluje, si isplati i bonus.S obzirom na to da posao trenutno dobro ide, odnosno da bi njegovo poduzeće moglo nastaviti rasti, on se itekako nada da će ubuduće biti u situaciji da zarađuje i još bolje.
Središnje udruženje njemačkih obrtnika tvrdi da će samo u idućih pet godina oko 125.000 postojećih zanatskih tvrtki hitno tražiti nasljednike, osobe koje mogu nastaviti voditi firme. Na pitanje kako si mladi ljudi uopće mogu financirati osnivanje vlastitog poduzeća ili čak preuzimanje neke firme, Robert Mülleneisen ima logičan odgovor: on je kao pomoćnik majstora, odnosno s titulom majstora bio u stanju da ostavi određenu svotu novca sa strane, a s 28 godina ga je Obrtnička komora savjetovala po pitanju osnivanja vlastitog biznisa, odnosno poslovnog plana.
Kada je s tim konceptom otišao u banku, tamo su shvatili da se radi o poslu u kojem se može dobro zaraditi te su mu dali kredit. Kredit još uvijek doduše otplaćuje, ali oko toga nema problema. A pred sobom ima i dobar motiv: neovisnost u vlastitoj firmi.
