Svijet bez kave je nezamisliv onima koji su se “navukli” na taj napitak, s njim počinju dan, završavaju ga, popiju koju u međuvremenu. Koliko god se radilo, čini se da će se uvijek uhvatiti neka stanka za kavu. Gledajući koliko se kave pije po broju stanovnika, BiH je 12. na listi, stoga ne iznenađuje što smo se svi uhvatili za glavu kad se pojavila informacija da bi kava ponovno mogla poskupjeti.
Espresso je u kafićima već od dvije do tri marke na turistički popularnim destinacijama, a i druga mjesta, koja nisu turistička, počinju se voditi tim primjerom i dižu cijenu. Ono vrijeme kad se za 10 KM moglo počastiti sve nazočne u kafiću, davno je otišlo u prošlost. Zbog svega što se događa u svijetu cijena bi mogla još rasti. Još u travnju ove godine objavljena je vijest o poskupljenju kave te je dovedeno u pitanje hoće li je uopće biti. Farmeri u Vijetnamu suočili su se s ogromnom sušom i počeli su uzgajati druge kulture koje mogu uspjeti. S druge strane, oni u Brazilu ističu da će kave biti i da cijene ne rastu samo zbog sirove kave već i zbog inflacijskih troškova općenito. Sad su sve oči uprte upravo prema Brazilu jer ta zemlja proizvodi trećinu svjetske kave.
U Vitezu, u pojedinim ugostiteljskim objektima još uvijek možete piti kavu za 1,50 KM, ali u dosta njih, espresso s mlijekom iznosi 2,00 KM, dok espresso s toplim mlijekom je 2,50 KM. – Svi gledaju u nebo jer, ako sada padne kiša, biljke bi trebale biti dovoljno zdrave i bujno cvjetati, ali ako kiša stigne u listopadu, dogodine će se bilježiti pad uroda i stres na tržištu će se nastaviti – kazao je Felipe Barreto Croce, izvršni direktor FAFCoffees u Brazilu. Međutim, sad se pojavio novi problem, a koji je, kako stvari stoje, zakuhao Bruxelles. Tvrtke koje u Europi nabavljaju kavu morale bi dokazati da njihovi nabavni lanci ne potiču krčenje šume, i to do kraja godine. – Rok je vrlo ambiciozan. Vjerujemo da bismo suradnjom mogli ponukati čelnike EU-a da pokažu više spremnosti za pomicanje tog datuma – rekla je u razgovoru za Reuters čelnica Međunarodne organizacije za kavu (ICO) Vanúsia Nogueira. Iako ni ona sama nije ponudila datum, kazala je da se u roku koji je dao Bruxelles ne može napraviti ono što je potrebno. Upitana što će se dogoditi ako uzgajivači prekorače rok, Nogueira je rekla da će EU “naći neko rješenje”. Europljani jako vole kavu i neće se htjeti odreći svog omiljenog napitka, smatra. Udruge poljoprivrednih proizvoda već su upozorile da ni europski IT sustav nije spreman za prijavu potrebne dokumentacije. Zajednica latinoameričkih i karipskih država (CELAC) sprema se na summitu usvojiti deklaraciju kojom se od EU-a traži da odgodi stupanje na snagu uredbe o deforestaciji, rekao je zamjenik honduraškog ministra za uzgoj kave Carlos Murillo. I tako smo se našli u vrtlogu problema iz kojih očito ne znamo izići.
Ekipa Večernjeg lista odlučila je porazgovarati s vlasnikom pržionice kave u BiH. S obzirom na to da je jedan od manjih igrača na tržištu, zamolio je za anonimnost i iz svog kuta objasnio situaciju. – Cijene sirovina su porasle. Ako pričamo o vremenu od početka pandemije do danas, cijena kilograma kave porasla je više od 300 posto. Međutim, reći ću vam još nešto, cijene su visoke i zbog velikih igrača. Oni dirigiraju situaciju na tržištu i, da hoće, mogli bi biti i do 30 posto jeftiniji. Međutim, i njih ne treba potpuno kriviti jer su digli standard, od plaća do svega ostalog – priča nam sugovornik. Ističe upravo te popratne stvari zbog kojih je cijena kave rasla. – Vi možete reći da je kava skupa u bh. kafićima, ali sagledajmo sve iz nekog drugog kuta. Tko ode u neke europske zemlje, neka usporedi njihove kafiće s našima i koliko se kod nas ulaže u ugostiteljske objekte, a koliko vani. U obični kafić se u BiH uloži od 100 do 250 tisuća maraka da bi sve bilo na najvišoj razini. I logično, ako ti taj ugostitelj nudi ambijent, toplinu, ugodan boravak u objektu, onda je red da se to i plati te smatram da te dvije marke nisu puno. Na kraju krajeva, rasla je i cijena radne snage. Danas dobrog konobara morate i platiti. Logično da će na moru kava biti dva ili dva i pol eura kad konobara plaćaju oko dvije tisuće eura. Sve se mora uzeti u obzir – priča nam sugovornik.
Kaže i da se možemo samo nadati da će klimatska situacija ići u prilog kavi, iako sad ništa ne izgleda bajno. – Kava je ipak burzovna roba, a znate da na takvu robu sve utječe – zaključio je sugovornik. Bit će zanimljivo u idućem razdoblju pratiti situaciju s kavom uz, naravno, šalicu kave.
