Vlasnik i predsjednik uprave Violete Petar Ćorluka napravio je obiteljski ustav kako kompanija iz Gruda nikada ne bi bila prodana, a u intervjuu za slovensko Delo govorio je i o ponudama za cjelokupnu proizvodnju tijekom pandemije i ljudima koji mu samo klimaju glavom.
Ćorluka je u intervjuu za subotnji prilog ljubljanskog Dela objasnio da je sustav napravljen po uzoru na najuspješnije europske obiteljske kompanije.
"Kao osnivač ne želim da se ikada proda, ne želim da propadne, ne želim da pojedinci donose instinktivne odluke, što sam i sam radio na početku. Proučili smo kako te kompanije funkcioniraju i kako se prenose s generacije na generaciju. Znam primjer gdje kompaniju vodi već sedma generacija obitelji", kazao je Ćorluka.
Dodao je da su postavili jasna pravila o tome kako buduće generacije mogu upravljati kompanijom i ulagati, kako ne bi dolazilo do nesuglasica.
Violeta proizvodi toaletni papir, pelene, higijenske uloške, tekuće deterdžente, omekšivače i kozmetiku, a Ćorluka je vlasnik i tvornice kartonske ambalaže u Grudama, hotela, vrtića i tvornice keksa Lasta iz Čapljine. Prema njegovim riječima, kompanija trenutačno ima 1.650 zaposlenih, čija je prosječna dob oko 32 godine. Delo navodi da se vrijednost njegova poslovnog carstva procjenjuje na više od 700 milijuna eura i da se redovito svrstava među pet najbogatijih ljudi u BiH.
O novcu, kaže, ne voli govoriti: "Danas ga možeš imati, a sutra nemati."
Glupost na sastanku
Upitan kako prihvaća kada mu suradnici kažu da nije u pravu, Ćorluka je otkrio da ih ponekad testira.
"Ponekad na sastanku namjerno kažem neku glupost koja se nikako ne može izvesti, da vidim kakva će biti reakcija. Ako nitko ne reagira, to je vrlo opasno. Ako pritom neki klimaju glavom, to je za mene znak da ne razmišljaju. Želim se okružiti ljudima koji misle više od mene, koji znaju više od mene", rekao je.
Govoreći o početku pandemije koronavirusa, kada je u mnogim europskim zemljama nedostajalo toaletnog papira, Ćorluka je kazao da je Violeta dobivala ogromne upite iz Njemačke, Velike Britanije i drugih zemalja. Kupci su htjeli otkupiti cjelokupnu proizvodnju, bez obzira na cijenu, ali te ponude nisu prihvatili.
"Nismo željeli dopustiti da ijedan naš kupac u regiji ostane bez naše robe. Cijelo vrijeme smo znali da će ta ekstremna potražnja proći, pa stalnim kupcima nismo dizali cijene niti smanjivali isporuke", rekao je, dodavši da su u Njemačku i Britaniju po mnogo višim cijenama prodavali samo višak proizvodnje.
Pohlepu i aroganciju smatra najvećim slabostima, a brze zarade s višestrukim maržama ga, kaže, ne zanimaju. "Mislim da takvi profiti kvare ljude. Ako odjednom zaradiš toliko, poslije ti se više ne da raditi za maržu od pet posto", kazao je.
Violeta, prema Ćorlukinim riječima, više od polovine potreba za energijom pokriva vlastitom električnom energijom. Kada su kupili Lastu, peći za keks radile su na plin, a oni su po narudžbi napravili velike električne peći i na krov tvornice postavili solarnu elektranu. "Keks, dakle, pečemo na sunce", rekao je, dodajući da su tijekom plinske krize iz brojnih zemalja dolazili vidjeti kako te peći rade.
Od države ne očekuje privilegije ni poticaje jer, kako kaže, onome tko ih dobiva to dugoročno šteti. Smatra ipak da izgradnju infrastrukture treba snažno ubrzati, pa i privući strani kapital i koncesije za ceste. "Ako autocesta bude izgrađena kada već budemo mrtvi, to nam ne znači mnogo", poručio je.
Ulazak BiH u Europsku uniju naziva neizbježnim zbog jedinstvenog tržišta i slobodnog protoka robe i kapitala, a čekanje na granicama, kaže, za njih je ogroman problem.
"Bosna i Hercegovina nije na kotačima da je možete premjestiti negdje drugdje. U srcu je Europe i mora biti dio europske obitelji. Tu nema nikakve alternative i ne treba nam", rekao je Ćorluka.
Rođen je 1958. godine u Grudama, u obitelji zemljoradnika, a studirao je u Sarajevu jer je to, kaže, obitelji bilo najjeftinije. "U Hercegovini kažemo da onaj tko ode studirati u Zagreb tamo ostane, a tko ode u Sarajevo, vrati se kući", ispričao je. Među prvima je registrirao privatnu tvrtku nakon što je Ante Marković u Jugoslaviji uveo zakon o privatnim poduzećima, a počeo je s maloprodajom.
Ime Violeta odabrao je, kaže, spontano: njegova pokojna majka zvala se Ljubica, kao i njegova kći.


