Pitanje energetske neovisnosti u današnjem vremenu velikih geopolitičkih izazova dodatno dobiva na važnosti, a kada govorimo o Bosni i Hercegovini, ona se zbog svojeg zemljopisnog položaja, ali i klimatskih specifičnosti, može snažno pozicionirati među države koje će u svakom trenutku imati dovoljne količine proizvedene električne energije, a za takvo što potrebna su dodatna ulaganja u objekte za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, osobito vjetra i sunca, što bi značilo i dodatno osiguranje u slučaju dugotrajnih suša koje su, podsjećamo, dovodile do problema.
Na tom putu BiH ima i snažnu podršku Europske unije, a dokaz je i činjenica da su značajna sredstva u okviru ekonomskog i investicijskog plana namijenjena za dva strateški značajna projekta, u ovom slučaju u Federaciji BiH – za jedan na prostoru središnje Bosne te drugi u Hercegovini. Još protekle godine Odbor Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF) odobrio je dvije investicije u oblasti obnovljive energije u BiH za ukupni grant od oko 64 milijuna eura. Za vjetroelektranu Poklečani EU je odobrio 43,66 milijuna eura bespovratnih sredstava (osim 380.000 eura već izdvojenih za pripremu projekta) a za vjetroelektranu Vlašić EU je odobrio 20,9 milijuna eura bespovratnih sredstava (uz prethodno odobrenih 885.000 eura). Projekt vjetroelektrane Poklečani razvit će vjetroelektranu od 132 MW u Zapadnohercegovačkoj županiji. Očekuje se da će vjetroelektrana proizvoditi 436 GWh/godišnje električne energije, što je ekvivalentno potražnji za energijom 72.700 kućanstava, i tako smanjiti CO2 emisije za oko 446.900 tona godišnje. EU je pružio tehničku pomoć za pripremu projekata i sufinancira investicije u okviru Flagship 4 projekta “Obnovljiva energija – ekonomski i investicijski plan”. Procijenjena ukupna investicija za vjetroelektranu Poklečani veća je od 200 milijuna eura. EU je osigurao više od 44 milijuna eura bespovratnih sredstava (43,66 milijuna eura + 380.000 eura za pripremu projekta). Ostale investicije uključuju povoljna kreditna sredstva od EIB-a u iznosu od 75 milijuna eura, povoljna kreditna sredstva od KFW-a u iznosu od 75 milijuna eura, kao i državni doprinos od oko 6,2 milijuna eura. O kakvom je projektu riječ, vidljivo je i iz usporedbe s prvom vjetroelektranom u BiH – VE Mesihovina, koja je također pogon Elektroprivrede HZ HB, a koja je ukupne instalirane snage od 50,6 MW te godišnje proizvodnje od 165 GWh.
Iz Europske unije stižu i jasne poruke kako je prelazak na održivu i čistu energiju ključan za budućnost Bosne i Hercegovine i regije, a u tom kontekstu naglasak je na obnovljivim izvorima, integraciji energetskih tržišta, ali i dekarbonizaciji koja je, podsjećamo, temeljni stup ekonomskog i investicijskog plana koji je u skladu s ciljevima Zelene agende za zapadni Balkan. Naravno, tematika dekarbonizacije ključna je u ovom trenutku jer BiH mora navrijeme ući u sustav trgovine štetnim plinovima, a u suprotnom prilikom izvoza roba koje se dobivaju na osnovi ispuštanja CO2, BiH će plaćati porez na granici s EU-om, odnosno na granicama onih zemalja u koje izvozi, a samim im će padati i konkurentnost domaćeg gospodarstva. Ulaskom u sustav porez će se plaćati u BiH, a sredstva od njega investirati uz obnovljive izvore energije, što bi jačalo konkurentnosti, ali i otvorilo mogućnosti povećanja izvoznih kvota. Za sada jedino javno poduzeće koje svu svoju energiju dobiva iz obnovljivih izvora je Elektroprivreda HZ HB, što je pak u suglasju sa strateškim dokumentima Europske unije. Nije nevažno podsjetiti kako je BiH potpisala Sofijsku deklaraciju o Zelenoj agendi za zapadni Balkan koja je usklađena s EU Zelenim planom i s drugim zemljama zapadnog Balkana obvezala se da će raditi na postizanju ugljične neutralnosti do 2050.
