Njemačka je tijekom 2025. godine postala najveći izvor direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini, a iza ovakvog rezultata – kako doznaje BiznisInfo.ba – u značajnoj mjeri stoji veliki investicijski ciklus njemačkog trgovačkog giganta Lidl koji posljednjih godina ulaže stotine milijuna maraka u našoj zemlji.
Prema najnovijim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupan priliv direktnih stranih investicija u BiH tijekom 2025. godine iznosio je 1,41 milijardu KM. Najviše novca stiglo je upravo iz Njemačke – 271,6 milijuna KM. Na drugom mjestu je Srbija sa 206,2 milijuna KM, dok je Austrija treća sa 205,9 milijuna KM. Ovo predstavlja zanimljivu promjenu na vrhu liste najvećih investitora u BiH.
Njemačka sa drugog na prvo mjesto
Godinu ranije, odnosno tijekom 2024, Njemačka je također bila veoma visoko pozicionirana, ali nije bila prva. Prema tada objavljenim podacima CBBiH, najveći priliv tokom 2024. stigao je iz Hrvatske i iznosio je 391,1 milijun KM, dok je Njemačka bila druga sa 255,3 milijuna KM.
Dakle, Njemačka je u samo dvije godine izbila na drugo, a potom i na prvo mjesto. Ovaj uspon Njemačke poklapa s jednim od najvećih investicijskih ciklusa koje trenutno provodi neka strana kompanija u Bosni i Hercegovini. Riječ je o Lidlu.
Njemački trgovački lanac još nije otvorio svoje prodavnice u BiH, ali već godinama ulaže ogroman kapital u pripremu ulaska na domaće tržište. Prema ranije objavljenim podacima, Lidl je do sredine 2025. u razvoj poslovanja u BiH uložio gotovo pola milijarde KM, a do sredine ove godine taj iznos se popeo na skoro 700 milijuna KM.
Najveći rast ulaganja zabilježen je upravo tokom 2024. i 2025. godine, što se vremenski podudara i sa snažnim skokom Njemačke među najvećim izvorima stranih investicija u BiH.
Lidl gradi diljem BiH
Lidlov novac pritom nije ostao samo na računima kompanije. Rezultati investicijskog ciklusa već su vidljivi širom zemlje. Najveća pojedinačna investicija je veliki logističko-distributivni centar u Lepenici na području Kiseljaka, čija je vrijednost veća od 100 milijuna eura, odnosno gotovo 200 milijuna KM. Paralelno s distributivnim centrom, Lidl kupuje zemljište i gradi ili priprema prodajne objekte u brojnim gradovima diljem Bosne i Hercegovine.
Riječ je, dakle, o klasičnom velikom investicijskom ciklusu: kapital iz Njemačke pretvara se u zemljište, logističke kapacitete, prodajne objekte, opremu i nova radna mjesta.
Ipak, podaci CBBiH ne prikazuju pojedinačne kompanije koje stoje iza investicija iz svake zemlje, pa se ne može tvrditi da je svih 271,6 milijuna KM njemačkih investicija tokom 2025. godine stiglo od Lidla. Ali razmjere Lidlovih ulaganja, kao i period u kojem se ona realiziraju, jasno pokazuju da je ova kompanija jedan od ključnih faktora snažne pozicije Njemačke.
Maloprodaja među vodećim sektorima
Još jedan podatak CBBiH ide u prilog tome. Kada se investicije promatraju prema djelatnostima, tokom 2025. najviše ih je realizirano u financijskim uslužnim djelatnostima – 427,3 milijuna KM.
Odmah nakon financijskog sektora nalazi se upravo trgovina na malo sa 176,2 milijuna KM, dok je trgovina na veliko privukla dodatnih 154,3 milijuna KM. Slična situacija bila je i godinu ranije.
Tijekom 2024. financijske usluge bile su na prvom mjestu sa 503,8 ,milijuna KM, dok je maloprodaja bila druga sa 219,8 milijuna KM a trgovina na veliko treća sa 205,1 milijuna KM. Drugim riječima, upravo u periodu najintenzivnijeg Lidlovog investiranja maloprodaja i veleprodaja se dvije godine zaredom nalaze među vodećim sektorima po prilivu stranih direktnih investicija.
No, ovdje je potrebno objasniti šta CBBiH zapravo podrazumijeva pod direktnim stranim investicijama.
Što zapravo znači milijarda stranih investicija?
Kada se objavi podatak da je u BiH tijekom jedne godine stiglo, naprimjer, 1,4 ili 1,7 milijardi KM stranih investicija, to ne znači da je kompletan taj iznos stigao iz inozemstva i završio u izgradnji novih fabrika, hotela, trgovačkih centara ili drugih objekata.
Statistička definicija direktnih stranih investicija mnogo je šira. U nju ulaze vlasnička ulaganja stranih investitora, određeni dužnički odnosi između povezanih kompanija, ali i reinvestirana, odnosno zadržana dobit kompanija koje su već u stranom vlasništvu.
Upravo posljednja kategorija veoma je važna za razumijevanje podataka. Ako, naprimjer, banka u stranom vlasništvu u BiH ostvari veliku dobit, a njen vlasnik odluči da taj novac ne povuče iz zemlje kroz dividendu nego ga ostavi u kompaniji, taj iznos može se statistički evidentirati kao direktna strana investicija.
Drugim riječima, ne mora nužno biti riječ o novom novcu koji je te godine fizički stigao iz inozemstva.
Zašto su banke uvijek na vrhu
Ovo u velikoj mjeri objašnjava zašto se financijski sektor iz godine u godinu pojavljuje kao najveći ili jedan od najvećih sektora po direktnim stranim investicijama. Većina velikih banaka u Bosni i Hercegovini nalazi se u vlasništvu stranih bankarskih grupacija, a domaći bankarski sektor posljednjih godina ostvaruje veoma visoku dobit.
Kada se dio te dobiti zadržava u bankama, on ulazi u statistiku direktnih stranih investicija. Naprimjer, u 2024. godini čak 53,9 posto ukupnog priliva direktnih stranih investicija u BiH predstavljala je zadržana dobit. To je više od polovine ukupnih stranih investicija.
Posebno je to bilo izraženo kod nekih od tradicionalno najvećih investitora u BiH. Kod investicija iz Austrije tokom 2024. godine čak 82,2 posto odnosilo se na zadržanu dobit, dok je kod Hrvatske taj udio bio veći od 93 posto.
To ne znači da takav kapital nije važan za BiH. Naprotiv, odluka stranih vlasnika da dobit ostave u domaćim kompanijama umjesto da je iznesu iz zemlje svakako ima ekonomsku vrijednost. Ali takva investicija ipak nije isto što i dolazak novog investitora koji kupuje zemljište, gradi objekte, nabavlja opremu i zapošljava nove radnike.
Lidl je drugačiji primjer
Zbog toga je slučaj Njemačke i Lidla posebno zanimljiv. Dok veliki dio statističkih stranih investicija u BiH proizlazi iz poslovanja kompanija koje su ovdje prisutne već godinama ili desetljećima, Lidl tek priprema ulazak na tržište.
Kompanija još nema otvorenu mrežu trgovina koja bi u BiH ostvarivala veliku dobit koju bi mogla reinvestirati. Kapital koji Lidl ulaže koristi se za stvaranje poslovnog sistema praktično od nule – od kupovine zemljišta i gradnje logističkog centra do izgradnje prodavnica, opremanja i zapošljavanja. Investicije će se nastaviti jer Lidl tek treba otvoriti svoju mrežu prodavnica u zemlji.
