U skladu s izmjenama Zakona o doprinosima, prilikom obračuna srpanjskih plaća poslodavci u FBiH plaćat će 36 posto doprinosa.
Prvi je to korak prema obećanom rasterećenju gospodarstva ovom bh. entitetu, kojim je zbirna stopa doprinosa smanjena sa 41,5 na 36 posto. Iako takva obaveza nije predviđena, radnici očekuju da ovaj iznos bude usmjeren u rast plaća, poslodavci traže balans, dok su analitičari skeptični u odgovorima hoće li ova mjera poboljšati standard zaposlenih.
– Poslodavci imaju želju da radnika zadrže, a to je moguće samo s adekvatnim primanjima. Međutim, firma mora opstati na bazi rezultata. Ako su joj veći troškovi od prihoda, ona će brzo propasti. Svaki poslodavac će sigurno tražiti načina da radnicima isplati što veću plaću, ali to ne može biti linearno. Svi smo spremni da uradimo što više, da osiguramo ambijent u kojem će ljudi zaraditi svoju plaću, živjeti na dostojanstven način, ali to ne smije biti uzrok da nam se firme počnu gasiti – kaže predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća u FBiH Safudin Čengić.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović kaže da će sindikati pomno pratiti isplate srpanjskih plaća u kolovozu.
– SSSBiH očekuje od poslodavaca iz realnog i javnog sektora da povećaju plaće za 5,5 posto. Očekivanja su velika, a imat ćemo dokaz koliko je poslodavaca to ispoštovalo kad dobijemo informaciju od predstavnika sindikata gdje je došlo do povećanja plaća. Obavijestit ćemo javnost tko od poslodavaca poštuje radnika i povećava primanja i tko umanjeni iznos doprinosa ne ostavlja kod sebe – kazao nam je Kurtović.
Minimalni rast
Nakon dugogodišnjih obećanja od vlasti, poslodavaca i sindikata, da im je zajednički cilj da radnici imaju bolji standard, nakon smanjenja doprinosa logična su očekivanja da se barem minimalni rast plaća podrazumijeva.
– Podrazumijeva, ali “malo sutra”, odnosno ovisno od dobre dolje poslodavaca. Jedino što je sigurno jeste da će poslodavac imati manji trošak po osnovu doprinosa, ali nema nikakve garancije da će išta iz toga prebaciti radniku – kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.
Pozitivno poslovali
– Svakako da bi bilo normalno i pravedno da barem većina poslodavaca, odnosno svi koji to objektivno mogu priuštiti, a to su svi koji su pozitivno poslovali uz plaćanje tog iznosa za doprinose do sada, iskoristi ovo smanjenje troškova za povećanje neto primanja radnika. Mada iskreno očekujem da će većina, umjesto radniku, novac dati sebi – dodaje Gavran.
Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić podsjeća da su poslodavci izrazili jasnu podršku najavljenim i započetim reformama, nakon što su na njima insistirali 15 i više godina. Nenadić pojašnjava da je u pitanju širi paket mjera koje treba relaksirati poslovno okruženje i smanjiti opterećenja poslodavaca, po čemu je BiH primjer loše prakse u širem okruženju.
– U tom kontekstu gledamo i na donošenje izmjena i dopuna Zakona o doprinosima, kojim je zbirna stopa doprinosa smanjena s do sada nevjerojatnih 41,5 na 36 posto. Vrlo skoro znat ćemo njegove prve efekte na terenu. Siguran sam da će svi poslodavci, kojima ukupno poslovanje to dozvoljava, ovaj rasterećeni dio svojih dosadašnjih obaveza usmjeriti u neto primanja svojih radnika. Međutim, ne smijemo izgubiti ovaj pozitivan zamah i vidljivije rezultate možemo očekivati tek nakon realizacije druge faze pokrenutih fiskalnih reformi – kaže Nenadić.
U skladu sa zaključcima Ekonomsko-socijalnog vijeća i najavama iz Vlade FBiH, sljedeći korak je početak pune fiskalizacije financijskih transakcija, a do kraja godine i donošenje novih izmjena i dopuna Zakona o doprinosima, kojima bi se zbirna stopa doprinosa spustila na gotovo 30 posto.
U međuvremenu smo s predstavnicima Vlade FBiH i sindikata zaključili da bi bilo neophodno da se pokrenute sustavne i dugoočekivane mjere do kraja godine, odnosno do početka njihove pune primjene od 1. siječnja 2026. godine, prate produženjem važenja Uredbe o mjerama financijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u FBiH, s ciljem očuvanja postojećih radnih mjesta za 2025. godinu i Uredbe o mjerama financijske pomoći radnicima od poslodavaca, kojom je omogućeno poslodavcima da radnicima uplate neoporezivi iznos pomoći do 450 KM mjesečno – naglašava Nenadić.
